Hrvatski građani uvelike su prodavali obiteljsko zlato i srebro unazad nekoliko godina, pa i desetljeća, uslijed kriza i neimaštine, no sad se, s druge strane, mnogi od njih pojavljuju i kao kupci tzv. investicijskog zlata, pogotovo u uvjetima iznimno niskih, nultih, pa i realno negativnih kamatnih stopa uslijed inflacije, donosi Slobodna Dalmacija.
Traži se trajna vrijednost, čuvar vrijednosti u koju bi se pohranio višak likvidnosti, a sve se više u tom smislu, uz nekretnine koje tradicionalno naši ljudi vole i preferiraju, pojavljuje zlato. No, zlato ne kupuju samo građani i privatni investitori.
I dio središnjih banaka, koje ionako čuvaju i gomilaju velike količine zlata u svojim rezervama, najavile su da će to i dalje činiti, odnosno da će uz zlatne pričuve koje već posjeduju, i dodatno u dogledno vrijeme kupovati zlato.
Među njima su i neke članice EU-a koje bi, kao i mi, trebale ući u eurozonu, ali to za sada ne žele. Tako je kupovinu čak sto tona zlata u idućoj godini najavila Narodna banka Poljske, koja već ima značajne rezerve, a planirana akvizicija značajno će je podići na ljestvici središnjih banaka po količini zlata, piše Aneli Dragojević Mijatović za Novi list.
Zlatnu poziciju jača i Mađarska, ali i Srbija, te još neke centralne banke u ovom dijelu Europe. Poljska i Mađarska su u EU-u, ali nemaju namjeru zasad ući u eurozonu iako, kao i mi, formalno imaju obvezu.
No, obveza se očito ne interpretira svugdje jednako. Štoviše, čini se da planiraju upravo suprotno – još i poraditi na monetarnoj suverenosti te na povjerenju u domaću valutu i njenu stabilnost, pa i kupovinom novih količina zlata.
Poznato je da je Hrvatska narodna banka svoje zlato svojevremeno prodala, no ipak smo ih pitali je li ipak išta ostalo, te ako jest, što se s tim planira.
Naime, iako dio središnjih banaka sada uvelike opet gomila zlato da pojača svoje rezerve, ima li tako nešto kod nas više uopće smisla s obzirom na skori gubitak monetarne suverenosti, odnosno njen prijenos na ECB, pitali smo HNB.
I kakva je uopće politika ECB-a, u čiji monetarni sustav uskoro ulazimo, prema ulaganju u zlato, te njegova "zlatna" pozicija?
ECB vjeruje u zlato
– U strukturi međunarodnih pričuva kojima upravlja Hrvatska narodna banka trenutačno nema imovine u zlatu. Međunarodne pričuve Hrvatske već dugi niz godina drže se primarno u euru te manjim dijelom u američkom dolaru.
Zlato je oblik imovine koji ima vrlo nizak prosječan dugoročni realni prinos i izuzetno visoku kolebljivost cijene.
Zbog toga promjena cijene zlata može značajno odrediti konačan financijski rezultat središnje banke u jednoj godini i potaknuti njezino špekulativno ponašanje radi ostvarivanja zarade, odnosno izbjegavanja gubitka, tumače u Hrvatskoj narodnoj banci.
Daju primjer da je cijena zlata od rujna 2011. do kraja 2015. pala za 45 posto, dok je u 2021. cijena zlata pala za gotovo 5 posto. Period prije 2011., te od 2015. do 2021. – ne spominju.
– Odluka o kupovini zlata pojedinih središnjih banaka često može biti i politički motivirana, a ne potaknuta načelima kojih se središnje banke primarno drže kod upravljanja međunarodnim pričuvama, a to su likvidnost i sigurnost. HNB trenutačno ne planira kupovinu zlata, odgovorili su u HNB-u na naš upit, piše Novi list.
Saznajemo i da, što se tiče Europske središnje banke, udio zlata u njenim ukupnim međunarodnim pričuvama kreće se oko 30 posto i odnosi se, kažu u HNB-u, na prijenos dijela zlata nacionalnih središnjih banaka prilikom stvaranja monetarne unije, odnosno pristupanja zemalja Eurosustavu.
– ECB ulaganja u zlato održava stabilnim, a trenutačno ne postoji namjera za povećanjem ulaganja u zlato, prenosi HNB stav ECB-a po ovom pitanju.
Ispada, dakle, da kada bi HNB sada i imao zlato, dijelom bi ga morao prenijeti ECB-u. Kako ga nema, ne može ga ni ponijeti "u miraz".
No, prenijet će, naravno, dio deviznih rezervi kada uđemo u eurozonu, a one su značajne, s obzirom da se monetarna politika HNB-a većinom vodi putem trgovanja devizama koje su u prosjeku više dolazile nego odlazile, pa se češće interveniralo njihovim otkupom nego prodajom.
Iako zlata više nema u svojim pričuvama, Hrvatska narodna banka, putem tvrtke Hrvatska kovnica novca (bivši Hrvatski novčarski zavod), koja je u njenom stopostotnom vlasništvu, na prodaju nudi većinom prigodne zlatnike hrvatske kune, koja uskoro odlazi u povijest, te za tim zlatnicima navodno vlada velika potražnja.
Uz investicijsku, očekuje se naime da bi ti zlatnici mogli imati i numizmatičku vrijednost kada kuna nestane kao sredstvo plaćanja.
Zlatne kune idu 'ka lude'
– HNB je 2020. u okviru serije prigodnoga kovanog novca Zlatna kuna izdala 2020 komada prigodnoga zlatnoga kovanog novca od 1 kune, te ove godine 2021 komad prigodnoga zlatnoga kovanog novca od 2 kune.
Oba navedena zlatnika Hrvatska kovnica novca d.o.o. prodaje po prodajnim cijenama koje ovise o kretanju cijene zlata na otvorenom tržištu.
Prigodni zlatni kovani novac od 1 kune je rasprodan, a više informacija oko kupnje zlatnika od 2 kune zainteresirani građani mogu saznati na poveznici www.croatianmint.hr.
O eventualnom kovanju nekih drugih apoena optjecajnoga kovanog novca kune u zlatu tijekom 2022. javnost će biti pravodobno informirana, kažu u HNB-u.
Hrvatska kovnica novca, uz zlatnike, nudi i srebrnjake, i ostale slične proizvode koje oglašava i kao prikladne za razne prigode, darove itd.
Uskoro je čeka velik posao kovanja eurokovanica. U HNB-u posebno naglašavaju da ovu djelatnost, koja je de facto tržišna, nikako ne treba miješati s ulogom zlata u monetarnoj politici, odnosno politici pričuva, piše Novi list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....