Ukrajinska obalna straža patrolira Azovskim morem, tražeći ruske ratne brodove, prenosi Slobodna Dalmacija.
Najpliće more na svijetu nalazi se na opasnoj poziciji između Ukrajine, Rusije i pripojenog joj Krima. Zime su u ovoj regiji toliko hladne da se more zamrzne tijekom prvih mjeseci u godini, no zatopljenje koje je nastupilo prošlog tjedna donijelo je još jednu prijetnju - invaziju na obalna područja.
Ukrajinska obalna straža otisnula se na pučinu, ne kako bi, kao što je to donedavno bio slučaj, tražila neregistrirana i krijumčarena plovila, već kako bi presrela neprijateljske brodove.
- Prije smo promatrali ribarske brodove i ništa više. Sada mišići agresorske države Rusije pokušavaju pomaknuti granice i primaknuti se bliže obali nego što im je to pravno dopušteno - rekao je Ihor Čertov, zamjenik šefa jedinice obalne straže u istočnom ukrajinskom lučkom gradu Mariupolju.
Ruski brodovi premješteni sa Sredozemlja
Dok su sve oči uprte sjeverno, u Bjelorusiju, gdje se događaju vojne vježbe zbog kojih se strahuje od pokušaja zauzimanja glavnog grada Kijeva, Rusija se zatvorila vodom, premještajući šest ratnih brodova i podmornicu iz Sredozemnog mora u Crno more.
Zatvaranje južnog dijela Azovskog mora za velike pomorske vježbe sljedećeg tjedna prvo je najavljeno, a potom otkazano, pojačavajući zbunjenost u vezi ruskih namjera, dok Zapad nastavlja diplomatske napore da ublaži tenzije.
Čamci Raptor i jurišni helikopteri viđeni su u pokretu prema ruskim obalnim položajima, dok moskovski brodovi patroliraju morem. Situacija je posebno klaustrofobična u Mariupolju – njegova luka donosi ključni prihod u Ukrajinu kroz izvoz, a ovaj grad je smješten između ruske granice, teritorija koji kontroliraju promoskovski separatisti i Krima.
Ovaj poluotok su zauzeli ruski vojnici 2014. godine i od tada je pod ruskom kontrolom.
- Ruski brodovi su dugi 50 do 60 metara i treba vam biti jasno, oni se nisu samo pojavili. Oni su uvijek stacionirani ovdje. Uvijek promatraju, od 2014. godine - rekao je Čertov.
Ovaj 47-godišnjak u obalnoj je straži već 27 godina i dobro zna što je na kocki ako trenutne napetosti prerastu u sukob – ranije je služio na Krimu, otišao je nešto prije dolaska ruskih snaga, a roditelji mu još tamo žive.
Život pod dugom rukom ruskog predsjednika Vladimira Putina podložan je mnogim restrikcijama pa se Čertov isuviše brine za njihovu sigurnost da bi otvoreno kritizirao Moskvu.
U prosincu je bio na čelu broda kad je ruski brod ušao u trgovačku luku, već u opasnosti zbog ruskih ograničenja slobode plovidbe. I Rusija i Ukrajina imaju jednaka prava na korištenje Azovskog mora, ali Moskva polaže kontrolu nad Kerčkim moreuzom – uskim prolazom koji je jedini ulaz.
- Morali smo prići brodu na udaljenost koja nam nije bila fizički ugodna i otjerati ih... Od Rusije možete očekivati svašta - kazao je Čertov za Al Jazeeru.
Ruska mornarica maltretira ukrajinske brodove već gotovo desetljeće, a 2018. tri ukrajinska vojna broda otela je ruska granična straža i 24 mornara su uzeta kao taoci.
Mariupoljska obalna straža kaže da se pripremaju tako što dodatno treniraju, posebno kako rasporediti dronove i nositi se s neprijateljskima.
Kada treba pucati
Kapetan Oleksandr Surkov, iz čamca obalne straže 'Onyx', dolazi iz Mariupolja i služi u obalnoj straži od 2007. godine. Kaže da ih ruska mornarica često pokušava natjerati da naprave prvi potez kako bi izazvali nevolje.
- Oni uvijek pokušavaju isprovocirati ukrajinsku stranu. Ulaze u naše vode i čekaju dok ih treći put ne upozorimo da odu, uvijek pokušavaju pomaknitu granice, primičući se previše - rekao je on.
U četvrtak je američki predsjednik Joe Biden pozvao Amerikance da smjesta napuste ovu državu, upozoravajući da "bi stvari brzo mogle izmaknuti kontroli" u regiji. Britanski premijer Boris Johnson izjavio je da je kriza ušla "u najopasniji trenutak" tijekom posjeta sjedištu NATO-a.
Obojica su optužena da su preuveličali trenutnu prijetnju koju predstavlja Rusija, dok se smatra da je ukrajinski predsjednik Volodmir Zelenski umanjuje.
Međutim, budući da su tenzije ovako velike, svaki pogrešan korak mogao bi ovu krizu preobraziti u pravi konflikt, a ako se ruski brod približi na udaljenost manju od 700 metara ili tri kilometra za veće brodove, obalna straža u Azovskom moru treba pucati.
Za Surkova, koji se sjeća bitaka vođenih u Mariupolju 2014. nakon što su separatisti koje podržava Rusija kratko preuzeli kontrolu nad gradom, Rusija bi trebala prestati pokušavati izazvati reakciju i ostaviti Ukrajinu na miru.
- Držite se svog teritorija, OK, nema potrebe da dolazite ovamo - zaključio je on, piše Al Jazeera.