Na Klinici za infektivne bolesti Kliničkog centra Vojvodine pet pacijenata se liječi se od virusa Zapadnog Nila, rekao je profesor Tomislav Preveden iz Klinike za infektivne bolesti. Kako je dodao, "bolest se obično javlja od sredine srpnja do kraja kolovoza, kada su visoke temperature, zbog prisutnosti ljudi u prirodi, velike vlage, pogodnih staništa za komarce i kada se virus dovoljno razmnožio u komarcima".
- Na teži oblik bolesti osjetljivije su osobe starije od 60 godina koje već boluju od nekih drugih bolesti. Kada govorimo o liječenju, ne postoji specifična terapija, a nema ni cjepiva. Primjenjuju se nespecifične mjere liječenja, kao što je protuupalna i druga medikamentozna terapija, koja pomaže oporavku bolesnika i obično zahtijeva dva do tri tjedna oporavka u bolnici, nakon čega slijedi period oporavka kod kuće. Rijetke su posljedice kao što su glavobolja, smanjena koncentracija i slično koje se inače javljaju kod upale mozga - rekao je Preveden za Jutarnji program Radio Novog Sada.
Kako kaže, zaraženog komarca ne možemo prepoznati golim okom, nego detaljnijim, recimo, mikroskopskim pregledom, ali treba znati da većina komaraca nije zaražena virusom Zapadnog Nila.
Prvi simptomi za najviše 14 dana
- Bolest se prenosi krvlju, ubodom. Kukac koji sisa krv prenosi zarazu u krv domaćina, odnosno čovjeka. Nakon nekoliko dana, najviše 14, javljaju se simptomi bolesti koji se očituju kao visoka temperatura, glavobolja, mučnina, x malaksalost i rijetko povraćanje - rekao je profesor Preveden.
S kojim simptomima morate ići u bolnicu?
Bolest može završiti i kao groznica, što je blaži oblik. Mnogo ozbiljniji, neuroinvazivni oblik bolesti, koji se javlja u manje od 1% zaraženih osoba, očituje se znakovima upale mozga ili moždanih ovojnica: glavobolja, povraćanje, ukočenost vrata, povišena temperatura, poremećaj svijesti, otežano hodanje, dezorijentiranost ...
U tom slučaju potrebno je bolničko liječenje, rekao je profesor Preveden.
Naš HZJZ objašnjava:
Bolest Zapadnog Nila (ZN) je vektorima prenosiva bolest, čiji je uzročnik virus zapadnog Nila (VZN), koji se u prirodi održava u ciklusu između ornitofilnih komaraca i ptica. Ptice su primarni rezervoari i glavni domaćini virusa. Virus se umnožava u pticama koje su glavni izvori infekcije. Na krajnje slučajne domaćine: ljude, kopitare ili druge sisavce, virus se prenosi ubodom zaraženog komarca (vektora). To su prvenstveno komarci roda Culex, (vrste Culex pipiens), a mogu ga eventualno iznimno prenijeti i druge vrste iz roda Aedes.
Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka kontaktom.
Bolest ZN je kompleksna vektorska antropozoonoza koju karakterizira izraziti sezonalitet pod utjecajem mnogih okolišnih i klimatskih čimbenika.
Sezonska pojavnost i kretanje bolesti ZN na nekom području odnosno epidemiološka situacija od godine do godine je izrazito varijabilna. Pod utjecajem je okolišnih, klimatskih i vremenskih prilika koje utječu na brojnost i aktivnost vektora uzročnika bolesti. Prijenos VZN se događa ovisno o prisutnosti zaraženih ptica, brojnosti i aktivnosti zaraženih komaraca te o prisutnosti osjetljivih domaćina. Pojavljuje se u ljetnim i ranim jesenskim mjesecima.
Zbog ciklusa umnožavanja virusa u pticama većina infekcija ljudi, kopitara ili drugih sisavaca se eventualno može uočiti u razdoblju od sredine srpnja do kraja listopada.
Infekcija VZN u ljudi nakon inkubacije od 2-6 dana (u rasponu od 2-14) najčešće prolazi bez simptoma ili asimptomatski (u približno 70-80% slučajeva). U oko 20-30% inficiranih manifestira se kao akutna sistemska febrilna bolest praćena povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, zglobovima, simptomima od strane gastrointestinalnog sustava. Može se pojaviti prolazni makulopapulozni osip (u 25-50% oboljelih). Radi se o relativno blažem obliku bolesti koji se naziva groznica ZN, čiji simptomi nalik gripi traju od dva do pet dana.
U manje od 1% inficiranih može se razviti teži oblik bolesti uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, sa simptomima meningitisa/upale moždanih ovojnica, encefalitisa i vrlo rijetko akutne mlohave klijenuti. Pod povećanim su rizikom za razvoj težeg oblika bolesti starije osobe koje već imaju postojeću kroničnu bolest kao npr. kroničnu bubrežnu bolest, dijabetes, hipertenziju ili imunosuprimirane osobe (kao npr. transplantirani i sl.).
Oboljeli se liječe simptomatski i većina se dobro oporavi bez trajnih posljedica.
