Popis stanovništva iz 2021. godine pokazao je drastičan pad broja stanovnika u Hrvatskoj u deset godina za gotovo deset posto, ali udio onih koji se izjašnjavaju kao Hrvati u nacionalnoj strukturi stanovništva nešto je povećan – s 90,42 posto, koliko ih je bilo 2011. godine, na 91,63 posto 2021. godine, piše Slobodna Dalmacija.
Te je podatke Državni zavod za statistiku (DZS) objavio ranije, a ovih je dana donio nešto detaljniju klasifikaciju stanovništva sa zadnjeg popisa vezanu uz narodnost, zemlju državljanstva, vjersku pripadnost, materinski jezik i drugo.
Značajan pad broja stanovnika zabilježen je u posljednjih deset godina i među ostalim narodnostima (na primjer, broj Srba pao je u tom razdoblju sa 186.633 na 123.892), ali oni su i dalje drugi prema nacionalnoj pripadnosti u zemlji.
Prešućena nacionalnost
Prema najnovijim objavljenim podacima DZS-a, u strukturi ostalih narodnosti stanovništva u Hrvatskoj ukupno je 324.219 osoba različitih nacija, a zanimljivo je da je, primjerice, popis 2021. pokazao značajan porast osoba čija je narodnost “nepoznata”. Takvih je 2011. bilo 8877, a na zadnjem popisu čak 26.862. O narodnosti se nije izjasnilo 22.388 osoba, a 2011. godine takvih je bilo 26.763.
U deset godina, koliko se može vidjeti iz popisa, gotovo se utrostručio i broj Jugoslavena: na prethodnom popisu iz 2011. godine tako se izjašnjavao 331 stanovnik Lijepe naše, a deset godina poslije brojka je porasla na 942. Dio naših građana izjasnio se, pak, prema regionalnoj pripadnosti. Tu uvjerljivo vode Istrani, a takvima se izjasnilo 10.038 osoba. Ipak, riječ je o velikom padu u odnosu na prethodni popis stanovništva, kada se Istranima izjasnio čak 25.491 popisani stanovnik u Hrvatskoj.
Ojačao je broj onih koji osjećaju snažnu pripadnost našim sjevernim regijama. Tako se broj Zagoraca povećao sa 135 prije deset godina na 243 na zadnjem popisu, dok je Međimuraca/ki na zadnjem popisu 243, a prije deset godina bilo ih je 135.
Raste i broj Dalmatinaca. To je kao narodnost 2011. godine navelo 705 popisanih osoba, a 2021. godine njih 782. Broj Slavonaca pao je sa 133 na 81, a Primoraca s 50 na 34. Međutim, zanimljivo je da je znatno skočio broj ostalih koji su se regionalno izjasnili, i to s 572, koliko ih je bilo 2011. godine, na 1350 na zadnjem popisu, ali DZS ne navodi o kojim je regionalnim pripadnostima riječ.
U Lijepoj našoj dom su (odavno) pronašli i brojni drugi narodi i narodnosti, a dok se udio nekih smanjuje, popis koji daje DSZ otkriva da su među nekima brojke i rasle.
Tako se, primjerice, broj osoba koje su se izjasnile kao Romi povećao na 17.980 na popisu 2021. godine, dok ih je prije deset godina bilo 16.975. Bosanci su s 2059 skočili u deset godina na 3185 pripadnika, a Hercegovci (kao narodnost) sa 75 na 102. Kosovara je 980, a prije deset godina bilo ih je 568.
Imamo i više Šveđana (najnoviji popis 101, a prethodni 58), Danaca (sada 44, a 2011. godine 24), Finaca je također nešto više (35, a bilo ih je 31), broj Engleza je s 212 skočio na 317, a Francuza s 273 na 413. Broj Indijaca s 45 prije deset godina porastao je na 286 na najnovijem opisu, a Sirijaca sa 71 na 257. Kineza je 578, Japanaca 71, Palestinaca 80, što je također porast, a broj ostalih pripadnika naroda iz Azije s 208 skočio je na 1203. Imamo i gotovo trostruko više Meksikanaca (25 ih je bilo 2011., godine, a sada 70).
Naravno, ne možemo pobrojati sve – aktualnosti radi, dodajmo i kako je u posljednjih deset godina veći i broj onih koji se izjašnjavaju kao Rusi (s 1279 na 1481), dok je Ukrajinaca 2021. godine bilo 1905 naspram 1878 deset godina prije.
Više je Rusa i Kineza
Međutim, znate li da u Hrvatskoj žive narodi o kojima većina zna vrlo malo, a, usudili bismo se reći, o nekima gotovo ništa? Jedna od najmalobrojnijih narodnosti su Vlasi, kakvima se na zadnjem popisu stanovništva izjasnilo svega 22 popisanih stanovnika. Prije deset godina bilo ih je 29. O njima se, doduše, možda malo više zna. Tako se u nas smatra da su u 14. stoljeću došli u Istru, naziva ih se Vlasi, Ćiribirci ili Ćići, u Rumunjskoj ih smatraju svojima pa još imaju i naziv Istrorumunji.
Na različitim dijelovima Balkana zovu ih još i Cincari, Meglenski Vlasi, Karaguni, Kucovlasi, Karavlasi, Karakačani, Faršerioti, Morlaci. Danas se termin “Vlasi” koristi kao skupni naziv za više malih i srodnih etničkih grupa na Balkanu koje žive od Istre do Krete: u Rumunjskoj, Srbiji, Makedoniji, Grčkoj, Albaniji, BiH i Hrvatskoj, a u nas je to i naziv za ljude iz (dalmatinskog) zaleđa.
Na popisu stanovništva iz 2021. njih 22 koji su se izjasnili Vlasima dolaze iz Zagrebačke županije (Samobor, Žumberak), Primorsko-goranske, Osječko-baranjske, Splitsko-dalmatinske i Istarske županije te Zagreba.
Devet stanovnika na popisu 2021. godine izjasnilo se kao Aškalije, što je značajan pad u odnosu na 2011., kada ih je bilo 172. Aškalijama se smatraju potomci albaniziranih kosovskih Roma, islamske su vjere i govore albanskim jezikom.
Goranci su također naši sugrađani, a pripadnika njihove narodnosti na zadnjem je popisu 246, gotovo upola manje nego 2011. godine, kada ih je bilo 428.
Goranci su inače etnička zajednica u područjima Gore, na sjevernim obroncima Šar-planine i tromeđi Kosova, Albanije i Makedonije. Goranci svoj jezik nazivaju n(a)šenski, a najbliži je makedonskom jeziku ili staroštokavskom srpskom jeziku. Islamske su vjere.