Tko će, uz tolike potrebe u ugostiteljstvu i turizmu koji nude i dvostruko veće plaće, otići raditi kao kuhar/ica u škole?
Pitanje je to koje se nametnulo ovih dana nakon što su s početkom drugog polugodišta, uz pomoć sredstava iz državne riznice, osigurani besplatni obroci za sve učenike osnovnoškolce. Iako mahom pozdravljena kao odlična ideja, provedba se pokazala fatalnom za mnoge škole iz jednostavnog razloga što mnoge od njih nemaju ni školske kuhinje, ni blagovaonice, i ono što posebno ‘"bode oči" - ni dovoljno zaposlenog kvalificiranog osoblja za pripremu i podjelu hrane, piše Slobodna Dalmacija.
Rad u jednoj smjeni?
Ova je tema otkrila i drugi ambiciozan plan. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja u više su navrata, naime, najavili da do 2027. godine sve osnovne škole trebaju prijeći na rad u jednoj smjeni, a izgradnjom, dogradnjom, adaptacijom i opremanjem potrebnih prostora uz pomoć europskog novca omogućit će se da se do toga roka u svim ustanovama uspostavi rad školskih kuhinja. Drugim riječima, kažu u MZO-u, na taj bi se način osiguralo da najkasnije do 2027. godine sve osnovne škole stvore uvjete za pripremu i posluživanje toplih obroka učenicima u prostorima škola, što je i krajnji cilj u trenutačno vrlo neujednačenoj situaciji u kojoj dio djece već koristi tu mogućnost dok najveći broj osnovnoškolaca može računati tek na mliječne, voćne ili suhe obroke.
To nas vraća na početak teksta. Ako i uspijemo izgraditi sve te silne "nedostajuće" prostore u školama za blagovanje kuhane hrane – hoće li biti dovoljno kvalificiranih kuhara koji će ondje htjeti raditi?
Prema podacima MZO-a, trenutačno je u sustavu osnovnoga školstva zaposleno 1493 kuhara/ica u 721 redovitoj osnovnoj školi, umjetničkim školama i centrima za odgoj i obrazovanje u kojima je organizirana prehrana. Podaci iz ŠeR baze Ministarstva (Školski e-Rudnik) pokazuju, pak, da imamo ukupno 927 redovnih matičnih osnovnih škola i 1100 područnih, što je 2027 ustanova u sustavu osnovnoga školstva, pa nije teško zaključiti kolike su potrebe. U većim školama, onima iznad 500 i više učenika, kažu nam ravnatelji, da bi se osigurala adekvatna prehrana svim učenicima trebala bi raditi barem tri do četiri kuhara/ice, a gdje su još ostali zaposlenici za pripremu i podjelu hrane?!
U Dalmaciji najteže
Iako su iz Ministarstva više puta potvrdili da će odobravati dodatna zapošljavanja kuhara/ica i ostalog potrebnog osoblja u školama – pitanje je koliko će biti zainteresiranih. I ne manje važna informacija: prema podacima MZO-a, prosječna plaća školskog kuhara u ovome je trenutku 7025 kuna bruto, odnosno 5356 kuna neto.
- Takvu prosječnu plaću dostigne onaj tko ima više godina staža ili više djece, ali početnici u sustavu sigurno ne. Naše kuharice na početku radnog vijeka imaju tek nešto više od minimalca, a pomoćni/e kuhari/ce su doslovno na minimalcu. Možda problema sa zapošljavanjem kuhara u idućim godinama neće imati škole u Slavoniji, Lici, Gorskom kotaru, u nekim ruralnim sredinama, ali Dalmacija, Istra, Zagreb, stvarno ne znam tko će uz tolike potrebe u turizmu doći raditi u školu. Dok se ne povećaju plaće, nema šanse! – izravna je Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnateljica OŠ "Novska".
Upravo je, kao što smo više puta pisali, prostor Dalmacije izuzetno deficitaran kada su u pitanju školske kuhinje. Samo 28 posto osnovnih škola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ima kuhinju, u Splitsko-dalmatinskoj županiji njih 41 posto, ali mnoge i nisu u funkciji pripreme toplih obroka. Jedva 40-ak posto područnih škola u cijeloj Hrvatskoj ima kuhinju ili nekakav prostor za blagovanje.
Lako do posla
- Znate li koliko u sezoni u ugostiteljstvu i turizmu može zaraditi naš učenik koji se školuje za kuhara i završio je drugi razred srednje škole? Oko deset tisuća kuna! Naravno, za njega su i porezi manji jer radi preko učeničkog servisa, ali, recite vi meni, hoće li on kad završi školovanje otići raditi kao kuhar u neku školu ili u hotele i restorane, gdje su potrebe ogromne? – pitanje je koje postavlja Ivo Bilić, ravnatelj Turističko-ugostiteljske škole Split, koja je samo ove školske godine upisala 64 buduća kuhara u tri razreda.
- Interes je dva i pol puta veći od mogućnosti upisa. Popunili bismo i pet razreda da imamo kapaciteta – kaže ravnatelj Bilić, uz još nekoliko informacija: više od 90 posto njihovih učenika kuhara nađe posao odmah nakon završetka škole, "ne zaposle se samo oni koji su zalutali u to zanimanje", reći će ravnatelj Bilić.
- Ne sumnjam da će školama u idućim godinama nedostajati kuhara, osobito onima velikima s više od 700 učenika. To je veliki pogon, na razini velikih hotelskih kuhinja! Međutim, vidimo koliko su u restoranima i hotelima u zadnje dvije godine, nakon korone, velike potrebe za tim kadrom, podigla se i cijena rada u ugostiteljstvu pa jedan kuhar u restoranu može zaraditi u prosjeku između osam i deset tisuća kuna – ističe Ivo Bilić. Podsjeća i na to da su posljednjih godina potrebe za radnom snagom u turizmu i ugostiteljstvu sve veće, iscrpljen je "balkanski bazen", a sve više u našim turističkim objektima gledamo lica radnika iz dalekih azijskih zemalja, Filipina, Nepala, Indije... Podsjetimo i da se proteklo ljeto pisalo o plaćama chefova u pojedinim restoranima koje su se kretale oko vrtoglavih 35 tisuća kuna, u Dubrovniku se navodilo da kuhari i chefovi kuhinja u vrhunskim restoranima ne dobivaju manje od 12, 15 pa i 20 tisuća kuna.
Hoteli, restorani...
- Trend rasta plaća bit će još veći jer nedostaje te radne snage u hotelijerstvu i restoraterstvu. To je realni sektor koji zna što mu treba. Ne znam hoće li ostati dovoljno toga kadra za škole. Učenici koji se danas obrazuju za kuhare do 2027. godine bit će kandidati za rad u školama, međutim, nisam siguran da će ih koeficijenti i plaće koje se nude privući zaposlenju u školskim kuhinjama – skeptičan je ravnatelj splitske Turističko-ugostiteljske škole.