Sabotaža plinovoda Sjeverni tok izgleda kao plan istrgnut ravno iz knjige ‘Panika i eskalacije‘ Vladimira Putina. I možda se neće definitivno utvrditi da su podvodne eksplozije djelo ruske sabotaže, ali ima li ikoga tko bi se, gledajući u koeficijent, usudio kladiti drugačije?
Za početak, incidenti su se dogodili u blizini - ali malo izvan - teritorijalnih danskih voda. Riječ je, dakle, o onoj vrsti promišljanja koja ne zanemaruje članstvo te zemlje u NATO-u, prenosi Jutarnji.
Ono što nije odmah jasno je kako bi napad mogao biti izveden. Podmornica koja cilja na cjevovod trebala je biti otkrivena relativno lako u plitkim vodama Baltika, gdje dubine rijetko prelaze 100 metara. Zemlje koje istražuju incidente ni jednim spomenom nisu se referirale na eventualni podmornički napad.
Baltičko more definitivno nije teritorij gdje bi imalo smisla rasporediti dubokovodne podmornice Losharik. Jedan britanski vojni izvor nagađao je da su mine možda diskretno postavljene s kamufliranog trgovačkog broda, a onda detonirane nekoliko tjedana ili dana kasnije, piše Guardian. Nadalje, cjevovodi su dizajnirani da budu čvrsti: svaki fragment plinovoda Sjeverni tok 1, stoji u literaturi koju izdaje Gazprom, sastoji se od čeličnog kućišta debljine od 27 do 41 milimetar, a omotan je betonskom prevlakom od 60 do 110 milimetara.
Jedna od eksplozija bila je jačine 2,3 stupnja po Richteru, što su danski eksperti usporedili s bombama koje su padale u Drugom svjetskom ratu.
Rast cijena plina
Visoke cijene plina, nakon ovog incidenta, dodatno su porasle, primjećuje britanski Telegraph. Primjerice, samo britanska cijena plina po megavatsatu skočila je za 33 posto - što prirodno izaziva ogromne sumnje u sigurnost i ostale europske energetske infrastrukture.
Putin je već i prije pokazao da je spreman žrtvovati dragocjeni plin i koristiti ga kao oružje. Podsjećamo da je Rusija sagorijevala gotovo 9,5 milijuna eura plina dnevno u postrojenju u blizini granice s Finskom, umjesto da ga izvozi u Europu.
Sjeverni tok 1, koji je dugo hranio europsku ovisnost o plinu, zatvoren je otkako je Rusija, navodno zbog održavanja, zavrnula ventile.
Ali zašto je Kremlj, ako se otkrije da tamošnja politička elita zaista stoji iza ove sabotaže, odlučio napasti baš u ovom trenutku?
Bruxelles je počeo raditi na izradi novog paketa sankcija protiv Moskve. Viktor Orban u Mađarskoj ga već pokušava minirati, a tražio je i uklanjanje postojećih antiruskih sankcija. S druge strane, čini se i da će nova talijanska vlada Giorgie Meloni biti na istoj liniji razmišljanja s Budimpeštom.
Slamanje morala
Jasno je da Putin pokušava slomiti kolektivni europski moral, a konsekventno tome mnoge će europske vlade ove zime biti pod pritiskom ljutitih birača koji se boje niskih temperatura.
Tajming je, za Putina, ustvari perfektan. Novi plinovod između Norveške i Poljske otvoren je u utorak, vrlo blizu plinovoda Sjeverni tok 2. Podsjećamo da se Varšava namjerava u potpunosti isključiti iz ruskog plina do kraja godine. Takozvani "Baltic Pipe" dio je šire lepeze strateških poteza kojima se Europa pokušava povezati s alternativnim dobavljačima energenata.
Norveška je, u tom kontekstu, dobila sasvim novu ulogu i istisnula je Rusiju s mjesta glavnog dobavljača prirodnog plina za EU. Ove podvodne eksplozije mogle bi biti upozorenje što bi Rusija mogla učiniti cjevovodima iz Norveške ako osjete da su stjerani u kut.
Norveški regulatori pozvali su na pojačani oprez nakon upozorenja naftnih i plinskih kompanija da se neidentificirane bespilotne letjelice kreću u blizini njihovih offshore postrojenja.
I dok pojačava prijetnje nuklearnim ratom, Kremlj ovim incidentom signalizira da čitava situacija može eskalirati na načine koji su se nekoć smatrali nezamislivim.
Rusi se, kao toliko puta tijekom povijesnih lekcija, iznova oslanjaju na svog pouzdanog saveznika - "generala Zimu" - odgovornog za poraz tolikih njenih neprijatelja u prošlosti.
Poruka koju šalju može biti sljedeća: izgubite li i norveški plin, ova će vam zima biti duga, hladna, teška i skupa.