Sve su oči danas bile uprte u njega, ali Pistorius je skršio nade Ukrajinaca. Ništa od toga, barem ne zasad

Sve su oči danas bile uprte u novog njemačkog ministra obrane, Borisa Pistoriusa, dok se u zračnoj bazi Ramstein održavao ključni sastanak NATO saveza i ministara obrane 50-ak zemalja koji bi mogao opremiti Ukrajinu za novu fazu ratovanja. U središtu priče bilo je slanje najmodernijih zapadnjačkih tenkova Kijevu, poglavito njemačkog Leoparda 2, ali Pistorius je skršio nade Ukrajinaca: ništa od toga, barem ne zasad, piše Jutarnji list.

"Njemačka vlada još nije pristala na ukrajinski zahtjev za tenkovima Leopard 2. Danas ne možemo reći kada će odluka (o potencijalnom slanju Leoparda) biti donesena i kako će to točno izgledati. Nema međunarodnog dogovora po tom pitanju", kazao je Pistorius novinarima okupljenima u njemačkoj bazi te dodao kako je naložio njemačkoj vojsci da napravi reviziju brojčanog stanja Leoparda te da ustanovi koliko bi ih se moglo poslati Ukrajini, "kako bi vlada mogla djelovati brzo kada se donese konačna odluka".

Saveznici već dulje vrijeme preklinju Njemačku da donese pozitivnu odluku o slanju Leoparda Ukrajini, kako onih iz svojih zaliha, tako i onih koje pripadaju drugim državama. Naime, iako i brojne druge članice NATO saveza posjeduju Leoparde i spremne su ih donirati Ukrajini, za taj potez moraju prvo dobiti dozvolu Berlina, jer Njemačka odlučuje o prodaji oružja proizvedenoj u toj zemlji trećim državama.

No kancelar Olaf Scholz nije se pokazao spremnim na to, tražeći da prvo SAD pošalje svoje tankove Abrams M1. Pentagon je, međutim, rekao da neće poslati tenkove Abrams "u ovom trenutku" jer se pokreću mlaznim gorivom i jer ih je teško održavati. Washington je rezolutno poručio da opskrbljivanje Ukrajine tenkovima mora u konačnici biti odluka Berlina.

Ukrajina u međuvremenu inzistira na tome da su joj tenkovi nužni kako bi se oduprli očekivanoj ruskoj proljetnoj ofenzivi, čija bi meta mogao biti Kijev, piše Politico. Rat ulazi u novu fazu, u kojoj su se Rusi ukopali u rovovima i postavili brojne mine, što sve skupa, prema stručnjacima, znači da Ukrajini treba mnogo više oklopnih vozila i tenkova.

Zemlje vlasnice Leoparda pokazale su volju da Ukrajini proslijede svoje tenkove. Poljska je čak poslala signale da bi to bila spremna učiniti čak i ako ne dobije dozvolu od Berlina.

"Ovo je presudan trenutak. Rusija se regrupira, regrutira nove vojnike i pokušava se naoružati. Ovo nije trenutak da usporimo, nego da zagrabimo još dublje", kazao je američki ministar obrane Lloyd Austin na otvaranju sastanka u Ramsteinu.

Prvi sastanak, održan 26. travnja, polučio je globalnu "kontaktnu skupinu" za osiguranje kontinuiranog protoka sigurnosne pomoći Ukrajini. Otad se mnogo toga promijenilo na terenu. Rusija je počela koristiti projektile i bespilotne letjelice za napad na civilnu infrastrukturu. Također je okupirala nove teritorije u četiri ukrajinske regije.

Nakon sastanka NATO-a u Bruxellesu ranije ovog tjedna, vojni su čelnici zaključili da su kvalitetni tenkovi ključni kako bi Ukrajina osigurala "uravnotežen sustav" koji će probiti rusku obranu.

Sjedinjene Američke Države najavile su novu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od oko 2,5 milijardi dolara. Pomoć uključuje 90 borbenih vozila Stryker, koji mogu prevoziti vojnike i oružje, 59 borbenih vozila Bradley, streljiva za raketne sustave HIMARS, 155-milimetarske i 105-milimetarske topničke granate i sustave protuzračne obrane Avenger.

Francuska je ranije ovog mjeseca rekla da će poslati oklopna borbena vozila AMX-10 RC i ACMAT Bastion u Ukrajinu, ali nije obećala poslati svoje tenkove Leclerc, premda ta mogućnost još postoji.

Švedska Ukrajini šalje oružje vrijedno 400 milijuna eura, uključujući pošiljku samovoznog topničkog sustava Archer, protutenkovsko oružje NLAW i 50 borbenih oklopnih vozila Type 90. Švedska posjeduje 48 Archera, ali nije precizirala koliko ih točno planira dati Ukrajini.

Estonija je obećala poslati Ukrajini vojnu opremu u vrijednosti od 1 posto svojeg BDP-a. Paket vojne pomoći uključuje protutenkovsko oružje i streljivo ukupne vrijednosti 113 milijuna eura.

Danska šalje Ukrajini 19 samohodnih haubica Caesar francuske proizvodnje, Latvija sustave protuzračne obrane Stinger, dva helikoptera i dronove, a Poljska protuavionske topove S-60 sa 70.000 komada streljiva.

Finska je obećala 400 milijuna eura nove vojne pomoći Ukrajini, ali paket ne uključuje tenkove Leopard 2.

Britanija, čija je objava o slanju tenkova Challenger 2 stigla u subotu nakon telefonskog razgovora između premijera Rishija Sunaka i Zelenskog, zasad je jedina zemlja koja je obećala borbene tenkove koje Ukrajina smatra potrebnima. Ali njih 14 nije ni približno dovoljno da se probije obrana Moskve.

Stoga je sva pozornost bila usmjerena na Njemačku. Dan prije sastanka u Ramsteinu američki ministar obrane Lloyd Austin ponovno je pokušao uvjeriti kancelara Olafa Scholza da pošalje tenkove Ukrajini.

Kancelar Scholz jasno je dao do znanja da Njemačka, koja oklijeva odobriti slanje tenkova iz straha da ne isprovocira Rusiju, neće "ići sama".

Gustav Gressel, stručnjak za obranu pri Europskom vijeću za vanjske odnose, procijenio je da bi se oko 200 tenkova moglo skupiti u cijeloj Europi, a oko 80 ih je isporučivo do početka ljeta. Valerij Zalužni, načelnik ukrajinske vojske, rekao je da će biti potrebno oko 300 tenkova kako bi se promijenio zamah na bojnom polju.

Planirane nove isporuke očigledno su Kremlj ubole u živac, koji je danas poručio "zabludjelom" Zapadu da slanje tenkova u Ukrajinu neće ništa promijeniti. "Zapadne zemlje koje isporučuju dodatne tenkove Ukrajini neće promijeniti tijek sukoba", upozorio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov i dodao da će Zapad požaliti zbog svoje "zablude" da Ukrajina može pobijediti na bojnom polju.