Stotine se pitanja vrti oko najveće pljačke u povijesti Hrvatske, ali jedno ponajviše: kako je moguće da je petero privedenih na čelu s Damirom Škugorom opljačkalo milijardu kuna iz Ine, a da to nitko nije vidio?
To smo pitanje postavili izv. prof. dr. sc. Damiru Piplicu, pročelniku Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti u Splitu, čovjeku koji je bio dugogodišnji policijski službenik MUP-a i godinama radio na suzbijanju gospodarskog kriminaliteta, piše Slobodna Dalmacija.
Profesor Piplica nam se u startu ogradio o detaljnijem komentaru aktualnih događanja u Ini, naprosto zato što zasad ne raspolaže s dovoljno informacija o onome što se doista događalo u najvećoj hrvatskoj kompaniji.
O tome, tvrdi on, najbolje mogu govoriti jedino inkriminirani akteri plinske afere, a koliko je poznato oni svi negiraju krivnju.
- Preustroj hrvatskog gospodarstva iz administrativno-planskog u tržišni sustav gospodarenja zahtijeva nužne preobrazbe kontrolnih mehanizama unutar samih gospodarskih subjekata, a naravno i državnih tijela nadležnih za kazneni progon počinitelja gospodarskih kaznenih djela. U suvremenim tržišnim sustavima razvijenih zapadnih ekonomija već odavno postoje financijsko-računovodstveni forenzičari koji imaju zadatak da rade na sprečavanju počinjenja takvih kaznenih djela, odnosno na njihovom otkrivanju i procesuiranju. U hrvatskim trgovačkim društvima takvi stručnjaci se tek počinju profilirati na tržištu, a i ovakvi događaji pokazuju koliko je njihovo postojanje potrebno i važno. Kriminalitet bijelih ovratnika je posebno opasan na visokim razinama upravljanja jer takve osobe imaju veće ovlasti u odnosu na niže rangirane zaposlenike - ističe pročelnik Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti.
Sasvim sigurno, tvrdi on, u Ini postoje ustrojene organizacijske jedinice koje imaju određena zaduženja koja se odnose na određene oblike kontrole, revizije... međutim, po njegovom mišljenju, praćenje nezakonitih tijekova novca i drugih oblika materijalne i nematerijalne imovine mora biti povjereno nešto drugačijem profilu stručnjaka koji bi imali i odgovarajuća ovlaštenja za poslovne provjere unutar trgovačkog društva.
- Takve osobe bi morale biti potpuno neovisne u odnosu na upravu i ponajprije odgovarati osnivačima trgovačkih društva. Tek treba vidjeti što se dalje događati i hoće li će se kriminalističko istraživanje zaustaviti samo na dosadašnjim osumnjičenicima ili će obuhvatiti i neke druge aktere. Još nemamo nikakve odgovore od strane onih koji se sumnjiče za ova kaznena djela. Moguće je da se tijekom kriminalističkog istraživanja došlo do nekih rezultata primjenom posebnih dokaznih radnji. Ako jest, zasigurno ćemo u narednom vremenu biti upoznati o čemu se radi - drži naš sugovornik.
Barata se podatkom kako se petorka sumnjiči da su u pljački svih pljačka sebi protupravno prisvojili milijardu kuna, no izgleda i da je Ina zbog afere preprodaje plina pretrpjela veću štetu od ilegalne imovinske koristi koju su oni stekli.
- To je naravno moguće, a je li doista tako možemo saznati tek kada dođe do okončanja sudskog postupka. Naravno, ako do njega dođe. Sasvim sigurno, možebitni počinitelji kaznenih djela nisu svi u potpuno istom položaju. Nekome se mogu na teret stavljati dodatne otegotne okolnosti, kao i veće prisvajanje protupravno stečene imovine, a nekom manje. Protupravno stečena imovina se ne mora ravnomjerno dijeliti na aktere događanja jer nemaju svi istu ulogu u možebitnom počinjenju kaznenih djela - tvrdi profesor Piplica, te ističe kako će kvalitetno dokazivanje predikatnog kaznenog djela omogućiti lakše dokazivanje eventualnog pranja novca (predikatno kazneno djelo je kazneno djelo kojim je ostvaren nezakonit prihod koji je predmet kaznenog djela pranja novca, op. D.B.)
Profesor Piplica smatra da je iznimno važno da dosadašnje kriminalističko istraživanje, kao i sinergija svih državnih tijela koja su u ovom slučaju koordinirala svoje postupke, budu kvalitetno odrađeni kako bi se došlo do prave istine, ma kakva ona bila.
- Ina je prevažna kompanija za Hrvatsku kao i za našu gospodarsku sigurnost i nužno je učiniti sve što je moguće za zaštitu poštenog tržišnog poslovanja - kategoričan je prof. dr. Damir Piplica.
Kako spriječiti da se ovakve stvari ne događaju ubuduće? Što napraviti u velikim sustavima kako bi se ovakve ogromne pljačke osujetile i spriječile?
- Prevencija neželjenih događanja je najvažnija, a ona nije dala odgovarajuće rezultate. Ovdje ne govorim samo za Inu već je lako moguće da nekakvih sličnih događanja ima još u Hrvatskoj. Nažalost, brojni zaposlenici su ostali bez svojih poslova zbog nezakonitosti u pretvorbi i privatizaciji. Sasvim sigurno da je dobro da se nezakonitosti otkrivaju, ali to je korak koji dolazi nakon neučinkovite prevencije. Jedino ispravno rješenje je obrazovanje i osposobljavanje, a potom i zapošljavanje stručnjaka koji će znati preventivno djelovati i prepoznati rizike u počinjenju pojedinih oblika gospodarskog kriminaliteta - zaključuje naš sugovornik uz napomenu kako profil baš takvih stručnjaka obrazuju na financijsko-računovodstvenoj forenzici Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti u Splitu.
- Samo ustrojavanje i zapošljavanje kvalitetnog stručnog osoblja koje će znati prepoznati takve rizike, odvratit će jedan dio potencijalnih počinitelja gospodarskog kriminaliteta, a one druge osobe s manjkom morala dobro će razmisliti prije nego se upuste u nezakonitosti kad znaju da lako mogu biti otkriveni i procesuirani - poentira on.