Rusko Ministarstvo obrane u subotu je objavilo video koji, kako tvrde, prikazuje hipersoničnu balističku raketu "Kindžal" koja pogađa ukrajinsko vojno skladište u Ivano-Frankivskoj oblasti. To je ujedno bila i prva poznata upotreba "Kindžala" u nekoj borbi.
Projektil Kh-47M2 "Kindžal" ili "Bodež", koji može biti konvencionalno ili nuklearno naoružan, lansirao je, prema ruskim tvrdnjama, zrakoplov MiG-31. Ovo hipersonično "super" oružje prvi put je predstavljeno u govoru ruskog predsjednika Vladimira Putina 2018. godine. Činjenica da borbeni avion MiG-31 može postići veliku brzinu i visinu prije lansiranja rakete, samom "Kindžalu" daje ogromnu prednost u dometu i brzini u odnosu na njegova "rođaka" koji se ispaljuje sa zemlje. Ova raketa također može modificirati svoju putanju izvan tradicionalnog balističkog luka, a upravo je to, u kombinaciji s brzinom, čini nevidljivom za presretače odnosno proturaketne sustave.
Zasad se zna koliko su ruske zalihe "Kindžala" ograničene, a isto je i s njihovim modificiranim lansirnim platformama, no činjenica jest da su spomenuti projektili nedavno raspoređeni u Siriji i Kalinjingradu, što ukazuje na jasno širenje ruskih vojnih operacija, navodi jutarnji.hr.
No, vratimo se na napad na Ukrajinu i video kojim se hvali rusko ministarstvo obrane. Kao što je već poznato, cilj mu je, kako su priopćili, bio podzemno vojno skladište u Delijatinu u Ivano-Frankivskoj oblasti, na sjevernoj strani Karpata, blizu granice Ukrajine s Rumunjskom i Mađarskom. Provjerom karte vidi se kako Delijatin odgovara zahtjevima za skladište projektila ili streljiva - ima bunkere ugrađene u zemlju i dovoljno je udaljen od civilnih područja.
No, portal The War Zone/The Drive iz pera autora koji je nedavno prvi identificirao tip sovjetskog drona koji je u ne sasvim razjašnjenim okolnostima doletio do Zagreba te se srušio kod Studentskog doma "Stjepan Radić", piše kako nije uspio locirati navodnu metu koristeći komercijalne satelitske snimke - naime, ono što su oni pronašli više izgleda kao nekakvo veliko nadzemno skladište ili štala, a ne vojno skladište na koje se aludira u videu ruskog ministarstva. Sumnjiv je i očigledan nedostatak sekundarnih eksplozija koje su očekivane kod napada "Kindžalom".
- Još uvijek je moguće da je 'Kindžal' pogodio bazu, ali video baš i nije vjerodostojan - stoji u članku koji je objavio The War Zone/The Drive, piše jutarnji.hr.
Napominju i kako korištenje "Kindžala" u Ukrajini zapravo dokazuje da ukrajinska protuzračna obrana itekako uspješno odvraća ruske snage sa svojega teritorija. Ukrajinci su dosad bili izvanredno učinkoviti protiv ruskih zrakoplova, zabilježili su i određeni uspjeh protiv neprijateljskih krstarećih projektila, pa postaje kristalno jasno kako Rusija, s obzirom na ukrajinsku protuzračnu prijetnju, i dalje ne želi ili ne može letjeti prema ciljevima daleko na zapadu zemlje.
Imajući na umu da je "Kindžal" dizajniran za poraz protuzračne obrane, i dalje nije jasno zašto je meta u Ivano-Frankivskoj oblasti zahtijevala njegovu upotrebu. Spomenuti bunker potencijalno se mogao uništiti i balističkim projektilom, a Rusija ima daleko konvencionalnije Iskander-M balističke rakete kratkoga dometa na kopnu koje su se mogle upotrijebiti u ovoj akciji. "Kindžal" se očito koristio kako bi se zaobišla ukrajinska protuzračna obrana, no postavlja se i pitanje kako je onda niska bespilotna letjelica Orlan-10, koja je snimala napad, uspjela prijeći preko navodnog ciljanog područja?