Grupa hrvatskih i australskih stručnjaka objavila je u časopisu Frontiers studiju "Utjecaj COVID-19 na bolničke prijeme u Hrvatskoj" koja ukazuje na dramatični pad prijema pacijenata u akutnim stanjima. Ključna je poruka studije, čija je nositeljica Karolina Kalanj, da je u 2020. godini u bolničkom sustavu zabilježeno 21-postotno smanjenje prijema pacijenata. Posebno velik pad aktivnosti zabilježen je u ožujku i iznosio je 51 posto.
Toliko smanjenje razine bolničke aktivnosti ukazuje na dramatičan problem jer se odnosi na pacijente koji su trebali neku vrstu hitne bolničke intervencije zbog karcinoma, udara, velikih zahvata u prsištu, zatajenja srca i zatajenja bubrega. Uz ovo smanjenje, lani je zabilježen 37-postotni rast u klasama dijagnoza vezanih uz covid-19, piše Jutarnji.
Uzroci
Ova studija konstatirala je da je tijekom 2020. došlo do smanjenja prijema u bolničkoj mreži zbog više faktora: lockdown, karantena, reorganizacija bolničkih operacija, racionalizacija medicinskog osoblja i nevoljkost građana da traže bolničku pomoć.
U studiji nema zaključaka o posljedicama smanjenja broja prijema nego samo predlaže dalje istraživanje konzekvenci disrupcije bolničkih usluga u 2020. kako bi se prilagodile procedure za moguće buduće pandemije. No, slobodna interpretacija rezultata ove studije nameće zaključak da je broj ljudi s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama zbog izostanka prijema u bolnicu ogroman te je samo pitanje koliko se smrti moglo spriječiti, a nije.
Studija je obuhvatila ukupno sve nespecijalizirane bolnice (njih 33) za akutne slučajeve koje pokrivaju 96 posto hitnih prijema. Prosječno je u te bolnice u razdoblju 2017.-2019. primano 532.860 pacijenata godišnje, dok je u 2020. primljeno 420.890 ili 111.970 pacijenata manje. Prosječno su u razdoblju prije pandemije covida-19 u bolnice mjesečno primali po 44.400 pacijenata, dok je u prva tri mjeseca 2020. zabilježeno smanjenje na prosječno 40.810 prijema.
U ožujku se taj broj prepolovio na 20.963 pacijenta, da bi kasnije bolnice bilježile oporavak aktivnosti s oko 36 tisuća pacijenata u drugom dijelu godine. Pritom valja voditi računa da je broj hospitaliziranih zbog covida-19 u 2020. sve do rujna bio skroman, kada je s 888 slučajeva počeo rasti na 9210 u prosincu 2020. Istodobno, slučajevi koji nisu bili vezani uz covid-19 pali su s 35.877 slučajeva u rujnu na samo 22.822 slučajeva u studenom, što je smanjenje od 36 posto.
Kategorije
U usporedbi po pojedinim kategorijama/grupama bolesti istraživanje je utvrdilo najveći pad kod problema s očima (46 posto) i grupi bolesti pod nazivom "uho, grlo, nos", gdje je pad iznosio 39 posto.
Posebno dramatičan pad je uočen i u kategoriji "endokrini, prehrambeni i metabolički" problemi, gdje je iznosio 37 posto. U toj kategoriji visoki postotak pada ima posebnu težinu jer se radi o vrlo brojnoj skupini pacijenata. Zabilježeno je i 27-postotno smanjenje kod "mentalnih bolesti i poremećaja".
Posljedice
Jedan od autora studije, Stjepan Orešković, opisao je na svojoj Facebook stranici dubinu problema: "Samo u slučaju kardiovaskularnih bolesti došlo je do smanjenje broja prijema za 26% tijekom razdoblja istraživanja. Izračun povećane smrtnosti i novog tereta bolesti (BOD) moći ćemo napraviti za nekoliko godina. Ali već sada ozbiljne studije pokazuju da će odgode u ranoj dijagnozi i liječenju raka, tijekom petogodišnjeg razdoblja, povećati stope smrtnosti od raka u sljedećim kategorijama: dojka (9%), kolorektalna (16%), pluća (5%) i jednjak (6%)."
Studija grupe autora donijela je i tablicu u kojoj su usporedili prijeme po osnovi "karicinoma i neoplazme (tumori)". Na razini svih promatranih posebno je uočljiv 38-postotni pad kod malignih oboljenja ženskog reproduktivnog sustava. Kod malignih oboljenja muškog reproduktivnog sustava taj minus je 22 posto. Ukupno je kod karcinoma i tumora pad 14 posto. Radi se o oko 6000 pacijenata manje s vrlo teškim dijagnozama. U ovom trenutku teško je procijeniti o kojem se broju smrti radi zbog izostanaka bolničkih prijema samo kod karcinoma i tumora, ali može se raditi o tisućama. Kad su u pitanju sve bolesti, procjena je još teža, piše Jutarnji.