Koliko je zapravo oštećena zagrebačka katedrala u potresu koji je prije sedam dana pogodio glavni grad, još uvijek nije poznato, donosi Jutarnji.
Brojni statičari i arhitekti, koji su dosad radili na obnovi katedrale, još utvrđuju njezino stanje. Prema nekim neslužbenim informacijama, situacija s južnim tornjem, s kojeg je otpao križ, nije idealna, a hoće li se zbog oštećenja morati uklanjati dio te građevine trebalo bi biti jasno vrlo skoro.
Kako nam je potvrdio arhitekt Damir Foretić, koji od 1990. godine radi na obnovi zagrebačke katedrale, trenutačno se provjeravaju sva oštećenja.
- Mi ćemo do utorka najvjerojatnije imati gotovo izvješće koje ćemo poslati Odboru za obnovu katedrale. Tek nakon toga obavijestit ćemo medije - rekao nam je Foretić
Je li katedrala teško oštećena, pitali smo.
- To vam još ne mogu reći. No, pogledajte u kakvom su stanju okolne zgrade - odgovorio je Foretić.
Stručnjaci su se, kako doznajemo, ipak uspjeli popeti do mjesta gdje je bilo najlakše procijeniti štetu i prema prvim procjenama oštećenja su i na sjevernom tornju. Prva opažanja su pokazala da je došlo do pomicanja od gotovo pet centimetara. Zbog svega toga stručnjaci upozoravaju da treba izbjegavati mjesta oko katedrale. Znatno su oštećeni i vitraji te ih sada treba ukloniti da se oštećenja ne bi povećala.
Skrivena poruka
Radovi na obnovi katedrale traju 29 godina i da nije bilo potresa, za nešto više od godinu dana sve bi bilo završeno. Katedrala je stradala i u razornom potresu 1880. godine kada je imala samo jedan, južni toranj. Nakon toga uslijedila je njezina obnova u neogotičkom stilu za koju je bio zadužen arhitekt Hermann Bollé. U toj je obnovi katedrala dobila i sjeverni toranj.
U južnom je tornju, čiji se vrh srušio u potresu prošle nedjelje, tijekom posljednje obnove 2014. godine pronađena skrivena poruka. Prema riječima nadzornog inženjera Zvonimira Rukavine koji je u to vrijeme bio odgovoran za obnovu katedrale, radilo se upravo o poruci Hermanna Bolléa Hrvatima da jednoga dana kad je nađu, budu slavan, složan i slobodan narod.
Materijali
Rukavina je tijekom godina, koliko je radio na obnovi, iznio niz zanimljivih detalja o katedrali i tornjevima, na primjer da je stubište koje vodi do tornjeva posebna priča pa je tako na četrdesetom metru, gdje je predviđena gornja stanica modernog dizala, cijeli zid ispisan porukama onih koji su bili gore. Otkrio je i da je južni toranj bio u puno boljem stanju od sjevernog kad se počelo s obnovom, no s vremenom je i južni toranj došao na red zbog dotrajalosti materijala, piše Jutarnji.
“Nemilosrdni zub vremena, odnosno atmosferskih utjecaja učinio je neviđene štete i na južnom tornju, tako da je doista zadnji tren za obnovu”, upozoravao je Rukavina prije desetak godina. Jedan od razloga što su tornjevi katedrale bili u lošem stanju je materijal, lokalni vapnenac koji je korišten u obnovi krajem 19. stoljeća. U novoj je obnovi stoga korišten izgledom sličan, no mnogo čvršći travertin iz okolice Rima.
Financiranje radova
A da nije bilo potresa, katedrala bi vrlo brzo zasjala u punom sjaju. Odbor za obnovu katedrale objavio je za 2020. prigodni 12-listni katolički kalendar. Na stranicama su objavljeni detalji obnove pojedinih dijelova te tekst u kojem se javnost obavještava o svakoj pojedinoj fazi.
Monsinjor Ivan Hren, kanonik kustos i predsjednik Odbora za obnovu katedrale, ističe da je lani završena četvrta faza obnove južnog zvonika, kao i osam baldahina s fijalama koji se nalaze iznad galerije. Hren je napisao da je u taj dio obnove ugrađeno 130,27 kubičnih metara novih kamenih elemenata, ali i da postoje problemi s financiranjem radova.