Znanstveni tim akademika Igora Štagljara s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu i Mediteranskog instituta za istraživanje života u Splitu izazvao je još jedan odjek u svjetskoj javnosti zbog novog otkrića u borbi protiv koronavirusa, piše Slobodna Dalmacija.
Tim na čelu kojega su akademik Štagljar i profesor Shawn Owen sa Sveučilišta Utah u Salt Lake Cityju prije nekoliko dana u prestižnom časopisu Nature Communications objavio je rad u kojemu opisuje novu inovativnu metodu za utvrđivanje “neutralizacijskih antitijela” protiv bilo koje varijante i podvarijante virusa SARS-CoV-2, uzročnika COVID-a 19.
O čemu se radi i na koji način će ovo otkriće pridonijeti borbi protiv pandemije, profesor Štagljar otkrio je za čitatelje Slobodne Dalmacije.
Vašu novu metodu nazvali ste Neu-SATiN. O čemu se radi i po čemu se razlikuje od drugih COVID-19 seroloških testova za detekciju neutralizacijskih antitijela koji se trenutno koriste u svijetu?
- Neu-SATiN je jednostavna, brza, pouzdana i nadasve jeftina serološka metoda koja za manje od jedan sat iz samo nekoliko kapljica krvi može odrediti točan broj “neutralizacijskih antitijela” protiv bilo koje varijante i podvarijante virusa SARS-CoV-2. Tih nekoliko kapljica krvi testirane osobe pomiješa se s tri unaprijed pripremljena reagensa, specifična upravo za taj naš Neu-SATiN test. Mješavina se inkubira manje od sat vremena i odmah potom posebnim aparatom, luminometrom, mjerimo količinu neutralizacijskih antitijela u krvi.
Zatraženo odobrenje
Cijela procedura je izuzetno brza, odvija se u standardnim laboratorijskim uvjetima, a troškovi po jednom testu manji su od tri dolara, što je desetak puta jeftinije od bilo kojeg drugog dostupnog neutralizacijskog serološkog testa. Razvoj Neu-SATiN metode produkt je izuzetno plodne suradnje između mojih laboratorija u Torontu i Splitu te laboratorija profesora Shawn Owena sa Sveučilišta Utah u Salt Lake Cityju. Naša dva laboratorija zajedničkim su snagama, za nešto više od godinu dana, razvila dotični test za koji su oba sveučilišta nedavno zatražila i tzv. fast track approval ili ubrzano odobrenje za upotrebu od američke FDA.
Vaš laboratorij je prošle godine u istom časopisu objavio otkriće o novoj metodi za utvrđivanje antitijela u krvi protiv virusa SARS-CoV-2. Po čemu je Neu-SATiN test različit, kako funkcionira, kada daje rezultate i koliko su oni pouzdani?
- Krajem ožujka prošle godine u istom časopisu Nature Communications objavili smo rad koji je opisao razvoj metode za detekciju sveukupnih antitijela (tipa IgG) koje je nečiji organizam sintetizirao nakon zaraze virusom SARS-CoV-2 ili nakon cijepljenja bilo kojim od odobrenih cjepiva protiv COVID-a 19.
Kod svake od tih osoba samo jedna manja frakcija tih sveukupnih IgG antitijela može spriječiti nove zaraze istim virusom, odnosno njegovim novim varijantama. Takva antitijela se zbog toga zovu neutralizacijska antitijela. Upravo ta naša nova Neu-SATiN metoda koju smo objavili u Nature Communications može, dakle, vrlo jednostavno, iz par kapljica krvi, odgonetnuti ima li određena osoba dovoljno neutralizacijskih tijela koja mogu spriječiti nove infekcije bilo kojom varijantom SARS-CoV-2 virusa. To je u ovom trenutku vrlo važno jer, kao što je poznato, diljem svijeta sada cirkuliraju visokozarazne BA.4 i BA.5 podvarijante omikrona. Naša Neu-SATiN metoda može brzo i pouzdano odgonetnuti ima li neka osoba dovoljno neutralizacijskih antitijela da se othrva ponovnim infekcijama novim varijantama i podvarijantama virusa SARS-CoV-2.
Dogovorena suradnja
Naglasili ste da je vaš laboratorij do sada Neu-SATiN metodu ispitao na više od tisuću osoba koje su preboljele COVID ili su se cijepile jednom, dvjema ili trima dozama Pfizer i Moderna cjepiva. Kakve ste zaključke izvukli?
- Podaci do kojih smo došli i objavili ih u Nature Communications ukazuju na to da osobe koje su preboljele COVID-19 u studenome prošle godine već nakon četiri mjeseca imaju neznatnu količinu neutralizacijskih antitijela protiv novih omikron podvarijanata. Isto vrijedi i za osobe koje su se cijepile “booster” ili trećom dozom cjepiva. Dakle, naši najnoviji podaci pokazuju da omikron varijanta SARS-CoV-2, to jest svih njezinih pet podvarijanata od BA.1 do BA.5 izbjegavaju antitijela stečena preboljenjem već nakon četiri mjeseca poslije zaraze ili cijepljenja takozvanom “booster” dozom.
Hoće li se vaš Neu-SATiN test primjenjivati i u RH?
- Hoće, i zbog toga sam izuzetno sretan. Nedavno sam, naime, dogovorio suradnju s prof. dr. sc. Brankom Kolarićem, ravnateljem Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Andrija Štampar”. Kolega Kolarić i njegovi suradnici uskoro će nam poslati uzorke krvi nekoliko stotina umirovljenika, odnosno korisnika zagrebačkih domova za starije kako bismo u mojem laboratoriju u Torontu detektirali točnu količinu neutralizacijskih antitijela kod tih osoba u različitim razdobljima nakon cijepljenja trećom ili četvrtom dozom.
Te laboratorijske analize moj studio će za Nastavni zavod za javno zdravstvo “Andrija Štampar” u cijelosti obaviti bez naknade. Bit će to poklon mojega laboratorija hrvatskim umirovljenicima.
Hoće li i, ako hoće, što točno vaš Neu-SATiN test promijeniti u ovo, možemo već sada reći, postpandemijsko doba?
- Ja mislim da hoće, ali moram napomenuti da su čak i CDC (Centar za kontrolu bolesti u SAD-u) i europski ECDC eksplicitno preporučili da se testovi količine protutijela još uvijek ne koriste kako bi se odgodilo dodatno cijepljenje jer takvi serološki testovi nisu standardizirani na velikom broju ispitanika.
Dobrovoljna zaraza
To ću ilustrirati sljedećim primjerom: ako ja trenutačno imam deset tisuća neutralizacijskih tijela protiv novih BA.4 i BA.5 omikron podvarijanti, a vi imate pet tisuća, pitanje je od milijun dolara koja je to minimalna količina neutralizacijskih antitijela koja određenu osobu štiti protiv zaraze novim podvarijantama. Jedini način da se dobije odgovor na to pitanje bio bi da se na velikom uzorku (na više od 100 tisuća osoba) provede studija koja bi uključila osobe s različitim razinama neutralizacijskih antitijela. Ti ljudi bi se dobrovoljno zarazili podvarijantama, da bi se onda kod njih pratila progresija COVID-a 19.
Takvu studiju je izuzetno teško provesti jer ja se prvi ne bih htio dobrovoljno zaraziti novim varijantama ovoga virusa, a vjerujem da ne biste ni vi.
Moram naglasiti da osim takozvanog humoralnog imuniteta, koji naš organizam posjeduje kako bi sintetizirao specifična antitijela protiv nekog virusa, naše tijelo posjeduje i takozvani stanični imunitet, za koji su zaslužne takozvane memorijske B i T stanice, odnosno podvrste B i T limfocita.
Stoga bih želio spomenuti da nam testovi kako “stanične”, tako i “humoralne” imunosti (uključujući i ove serološke testove razvijene u mom laboratoriju) za sada mogu dati informaciju o tome jesmo li bili u kontaktu s virusom ili jesmo li se cijepili, ali nam ne mogu dati točnu informaciju jesmo li zaštićeni od novih infekcija, koliko ćemo još biti zaštićeni i treba li nam “booster”.
Hrvatski znanstvenici
Vaš laboratorij se već niz godina bavi istraživanjem tumora, s naglaskom na karcinom pluća. Od početka pandemije uspješno ste se prebacili na istraživanje COVID-a 19. U manje od godinu dana o tomu ste objavili dvije publikacije u prestižnom časopisu Nature Communication. U čemu je tajna?
- Na samom početku pandemije moji suradnici iz laboratorija i ja imali smo brojne sastanke tijekom kojih smo raspravljali kako bismo mogli prenamijeniti neke od tehnologija koje smo razvili proteklih godina za proučavanje signalnih putova u tumorskim stanicama, a sve u svrhu proučavanja imunologije ovog novog koronavirusa.
Samo nekoliko mjeseci poslije uvjerili smo se da dvije od sveukupno šest ideja koje smo osmislili funkcioniraju te smo na temelju tih preliminarnih podataka dobili velika sredstva za proučavanje COVID-a 19 od kanadske vlade. Sedam mjeseci nakon toga razvili smo SATiN metodu za detekciju antitijela protiv SARS-CoV-2, a osam mjeseci nakon toga Neu-SATiN metodu za detekciju neutralizirajućih antitijela protiv bilo koje varijante SARS-CoV-2 u osoba koje su ili preboljele COVID ili su se cijepile.
Mislim da je to dokaz intelektualne snage suradnika iz mojeg laboratorija jer smo u samo dvije i po godine publicirali dva rada u vrhunskom časopisu Nature Communications, koja imaju izuzetno veliku važnost za daljnji tijek pandemije.
Također bih htio napomenuti da su i brojni drugi hrvatski znanstvenici iz dijaspore svojim otkrićima u ove protekle dvije godine znatno pridonijeli razumijevanju novog SARS-CoV-2 virusa: prof. Nenad Ban (ETH Zürich, Švicarska), prof. Igor Rudan (Sveučilište u Edinburghu, Škotska), prof. Ivan Đikić (Goethe Sveučilište, Frankfurt, Njemačka) i prof. Luka Čičin-Šain (Helmoltz Centar, Hannover, Njemačka). Oni su svojim nastupima u javnosti kritično i točno izvještavali hrvatske građane o pandemiji COVID-a 19 i zato im veliko hvala.
Za sami kraj, prof. Štagljar, pitanje svih pitanja u medicinskim, ali i laičkim krugovima - je li smrtonosna COVID-19 pandemija napokon prošlost?
- Svima nam je već dosta ove pandemije, ali realitet, nažalost, ne pita za naše želje. Moje je osobno mišljenje da pandemija još nije gotova jer najnovija istraživanja iz nekoliko laboratorija Njemačke, Kine i Ujedinjenog Kraljevstva, uključujući i ova u petak objavljena iz mojega laboratorija u Nature Communicationsu, pokazuju da nove podvarijante omikrona (BA.4 i BA.5) u potpunosti izbjegavaju imunitet stečen cijepljenjem ili preboljenjem te zbog toga postaju dominantne.
Nema panike
Te dvije nove podvarijante šire se izuzetno brzo svijetom i vrlo vjerojatno već cirkuliraju i u Hrvatskoj, gdje trenutno čine oko 15 posto svih novih infekcija. Zbog toga, međutim, ne treba dizati paniku jer se čini da ove nove omikron podvarijante BA.4 i BA.5 ipak ne dovode do težih bolesti, pogotovu kod cijepljenih osoba.
Također je važno napomenuti kako se još uvijek očekuje da će prethodno cijepljenje protiv COVID-a 19 pružiti značajnu zaštitu od težih oboljenja i smrtnosti. Optimizam ulijeva i spoznaja da Pfizer i Moderna užurbano rade na razvoju novih kombiniranih, takozvanih polivalentnih cjepiva protiv svih pet podvarijanti omicrona (BA.1 do BA.5) koja će potaknuti puno jači imunološki odgovor na ove nove podvarijante omikrona nego što su to sadašnja cijepiva koja se temelje na sekvenci proteina šiljka iz originalnog (wuhanskog) soja.
Ta nova cjepiva bit će na raspolaganju u svim državama EU-a, u SAD-u i Kanadi već ove jeseni te će na taj način biti važna za suzbijanje daljnje pandemije tijekom dolazeće jeseni i zime, objavila je Slobodna Dalmacija.