J. B. (65) iz Vojvodine od 21. rujna živi kao biljka. Prije tog dana, bila je vrijedna, aktivna i žena puna energije, a onda se srušila u dvorištu svoje kuće i prestala da priča i hoda. Kako kaže njena obitelj za Telegraf.rs, liječnici su potvrdili da je uzrok virus Zapadnog Nila.
Ova nevjerojatna priča počela je nakon kave sa susjedima, a kako srpskim medijima kaže njen sin, tog dana, kao i svakog drugog je djelovao normalno. Voljela je da radi u bašti, te je stalno bila napolju, a kada su se susjedi razišli, odjednom je samo pala na zemlju. Obitelj je najprije mislila da joj je skočio tlak, ipak, ono što ih je dočekalo nisu mogle ni sanjati u najgoroj noćnoj mori, piše Telegraf.
- Nismo znali što se događa. Mislili smo da joj se pogoršalo ili da joj je tlak visok. Zvali smo je ali nije reagirala, iako je bila pri sebi. Odmah smo zvali Hitnu pomoć. Došli su liječnici i doktor joj je rekao da prati njegov prst kako bi provjerio hoće li reagirati. Međutim, ona nije mogla gledati u prst, već je djelovala potpuno izbezumljeno i oči su joj lutale. Bilo je jezivo - priča jedan od članova obitelji nesretne žene.
- Tu večer odveli su je u bolnicu, ali su je i vratili kući uvečer jer su mislili da je prolazno, ali i sljedeće jutro je bilo isto. Ona nije mogla da stoji, da se pomjera, a ni da priča. Ponovo su se vratili u bolnicu jer nismo znali što ćemo i onda su krenule analize. Radili su sve rezultate, vadili krv, urađeno je sve moguće, a ljekari su konstatirali da je u pitanju virus Zapadnog Nila i da ovakav slučaj još nisu vidjeli - pojašnjava nam obitelj J.B.
Prizor je jeziv svaki put kada odu u posJetu. Žena koja je do prije mjesec dana bila poletna i energična sada ne progovara, a ne može čak ni da ustane sama.
- Ona je kao biljka. U bolnici je već više od mjesec dana i pomaka nema. Ona samo spava i uopće ne ustaje iz kreveta, ne priča, ne šeta. Prima infuziju, a hrana je preko sonde - dodaju zabrinuti članovi obitelji.
Ono što najviše zabrinjava i ljekare, ali i obitelj jeste činjenica da su joj svi rezultati dobri.
- Mi smo ogorčeni, a rezultati su joj svi dobri, ništa ne pokazuje da nešto nije u redu, to nas najviše i slama. Rezultati dobri, a žena poluživa. Sada su odradili i magnetnu rezonancu glave, pa čekamo i te rezultate da vidimo što ćemo dalje. Nekoliko dana je bilo i u Novom Sadu u Kliničkom centru, ali nisu tamo znali što da urade, analize još traju, pa su se vratili u Sombor - priča obitelj.
Porodica je utučena. Svaki dan se nadaju da će čuti neku dobru vijest, da će im se obratiti, pozdraviti ih i osmjehnuti se. Ipak, doktori strahuju da postoji velika šansa da ne prohoda.
- Jako nam je teško, ne možemo povjerovati da joj se život promijenio u jednom danu. Puno brinemo jer ne znamo što nas čeka u budućnosti, a liječnici prognoziraju da je velika šansa da neće moći hodati i pričati ni kada se oporavi, možda će morati sve ponovo da uči - kažu oni.
Vjeruju da je do ujeda komarca došlo kada je obavljala poljoprivredne poslove. S obzirom na to da imaju baštu, ali i mnogo domaćih životinja, J. B. je rijetko bila u kući, a nikada se nije obazirala kada bi vidjela ujede, jer kako kaže porodica, to je normalno kada radite u prirodi.
Sada mogu samo da se nadaju njenom oporavku, a kako kažu, ne preostaje im ništa osim da se mole za nju.
HZJZ o bolesti Zapadnog Nila
Bolest Zapadnog Nila (ZN) je vektorima prenosiva bolest, čiji je uzročnik virus zapadnog Nila (VZN), koji se u prirodi održava u ciklusu između ornitofilnih komaraca i ptica. Ptice su primarni rezervoari i glavni domaćini virusa. Virus se umnožava u pticama koje su glavni izvori infekcije. Na krajnje slučajne domaćine: ljude, kopitare ili druge sisavce, virus se prenosi ubodom zaraženog komarca (vektora). To su prvenstveno komarci roda Culex, (vrste Culex pipiens), a mogu ga eventualno iznimno prenijeti i druge vrste iz roda Aedes, navodi HZJZ i nastavlja:
Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka kontaktom.
Bolest ZN je kompleksna vektorska antropozoonoza koju karakterizira izraziti sezonalitet pod utjecajem mnogih okolišnih i klimatskih čimbenika.
Sezonska pojavnost i kretanje bolesti ZN na nekom području odnosno epidemiološka situacija od godine do godine je izrazito varijabilna. Pod utjecajem je okolišnih, klimatskih i vremenskih prilika koje utječu na brojnost i aktivnost vektora uzročnika bolesti. Prijenos VZN se događa ovisno o prisutnosti zaraženih ptica, brojnosti i aktivnosti zaraženih komaraca te o prisutnosti osjetljivih domaćina. Pojavljuje se u ljetnim i ranim jesenskim mjesecima.
Zbog ciklusa umnožavanja virusa u pticama većina infekcija ljudi, kopitara ili drugih sisavaca se eventualno može uočiti u razdoblju od sredine srpnja do kraja listopada.
Infekcija VZN u ljudi nakon inkubacije od 2-6 dana (u rasponu od 2-14) najčešće prolazi bez simptoma ili asimptomatski (u približno 70-80% slučajeva). U oko 20-30% inficiranih manifestira se kao akutna sistemska febrilna bolest praćena povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, zglobovima, simptomima od strane gastrointestinalnog sustava. Može se pojaviti prolazni makulopapulozni osip (u 25-50% oboljelih). Radi se o relativno blažem obliku bolesti koji se naziva groznica ZN, čiji simptomi nalik gripi traju od dva do pet dana. U manje od 1% inficiranih može se razviti teži oblik bolesti uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, sa simptomima meningitisa/upale moždanih ovojnica, encefalitisa i vrlo rijetko akutne mlohave klijenuti. Pod povećanim su rizikom za razvoj težeg oblika bolesti starije osobe koje već imaju postojeću kroničnu bolest kao npr. kroničnu bubrežnu bolest, dijabetes, hipertenziju ili imunosuprimirane osobe (kao npr. transplantirani i sl.).
Oboljeli se liječe simptomatski i većina se dobro oporavi bez trajnih posljedica.
U svrhu prevencije infekcije VZN važne su mjere suzbijanja komaraca i njihovih legla te je važno podsjetiti na važnost osobne zaštite. Pored preventivnih mjera suzbijanja komaraca neophodno je aktivno sudjelovanje svakog pojedinca u borbi protiv komaraca uklanjanjem uvjeta za odlaganje njihovih legla u okolini na balkonima, terasama, okućnicama i dr. (odstajale vode u lončanicama, vazama, kantama, spremnicima, bačvama, odbačenim limenkama, igračkama i sl.).
Komarci vektori VZN najaktivniji su u sumrak ili u zoru, tijekom noći.
Radi osobne zaštite od uboda komaraca preporučuje se:
Primjenjujte sredstva koja odbijaju komarce, tzv. repelente u spreju na kožu (prema uputama proizvođača).
Zaštitite se odjećom dugih rukava i nogavica tijekom boravka na području s puno komaraca (osobito u sumrak).
Zaštitite prozore i vrata balkona ili terasa mrežama protiv insekata.
Koristite sredstva koja odbijaju komarce, tzv. repelente za prostore
Boravite u klimatiziranim prostorima kada je moguće.
