Željeznički most preko ušća Dnjestra kod Zatoke, koji povezuje okolicu Odese i Bilgorod-Dnjistrovsku regiju u blizini ukrajinsko-rumunjske granice, jutros je iznova pogođen u drugom ruskom raketnom napadu i navodno potpuno uništen. Vijest je objavila ukrajinska agencija UNIAN, a potvrđena je i iz ureda gradonačelnika Odese, udaljenog 60 kilometara od samog mosta, piše Slobodna Dalmacija.
Čini se da su nakon kaotičnog i euforičnog početka na kojem su otupjeli zube Rusi ipak počeli voditi promišljeniji 'šahovski' rat s Ukrajinom: most kod Zatoke ima golemu logističku važnost za velik ukrajinski prostor.
Ruta preko srušenog mosta je glavna poveznica Odese s Bilgorodskom regijom, tako da će sav promet iz Rumunjske za Ukrajinu ubuduće morati biti preusmjeren preko Moldavije, što uključuje hranu, oružje i municiju, kao i vojnu opremu. To tehnički cijelu regiju zapadno od Dnjepra pretvara u eksklavu, jer je kopnenim putem postala dostupnom iz Europe samo preko teritorija Moldavije. To znači da će i zapadna vojna pomoć ovome dijelu Ukrajine ubuduće moći dolaziti samo uz prešutnu suglasnost Moldavaca. No, dopusti li Moldavija nesmetan prolaz Ukrajincima i njihovoj logistici, time postaje izravno uključena u ratne operacije u regiji, što bi je moglo brzo izvrgnuti Putinovu gnjevu.
Cestama preko Pridnjestrovlja, samoproglašene moldavske paradržavice koju kontroliraju proruski separatisti, Ukrajincima sigurno neće biti moguće logistički opskrbljivati Odesu i širu regiju. I Pridnjestrovlje već dulje vremena Moskva nimalo suptilno uvlači u svoj rat u Ukrajini. Visoki ruski general Rustam Minekajev rekao je prošloga tjedna da njihova vojska ima za cilj "potpunu kontrolu" nad istočnom regijom Donbasa i južnom Ukrajinom te pristup Pridnjestrovlju, otcijepljenom teritoriju susjedne Moldavije. Nedugo iza toga su u Tiraspolu, glavnom gradu Pridnjestrovlja, počele odzvanjati eksplozije, a što je ukrajinsko ministarstvo obrane nazvalo "planiranom provokacijom" ruskih tajnih službi.
Pridnjestrovlje je uzak komad zemlje veličine oko 2000 četvornih kilometara, stisnut između Ukrajine i ostatka Moldavije. U njemu živi oko pola milijuna ljudi, od kojih većina govori ruski. Neovisnost od bivše sovjetske republike Moldavije proglasili su nakon dvogodišnjeg rata (1990.-1992.) kad su ih Rusi uskočili podržati, no svejedno ih nikad nisu priznali kao neovisnu državu. Sukob između moldavske vlade i separatista završio je primirjem 1992. godine, kad su Rusi u Pridnjestrovlju trajno stacionirali svojih 1500 vojnika 'kao mirovne snage'. Danas taj prostor očito žele iskoristiti za drugu fazu rata u Ukrajini i u sklopu plana širenja kaosa: nasloniti se na Pridnjestrovlje za svoju potporu i blokadu ukrajinske logistike, te iskoristiti tu stratešku poziciju za uspostavu kopnenoga koridora uzduž Crnog mora, kako bi pokušali zauzeti Odesu.