Oko 62 tisuća ilegalnih migranata nezakonito je prešlo hrvatsku granicu ove godine, 70 posto više nego lani. Polovica se nije prijavila u hrvatska prihvatilišta, njih 97 posto je - nakon ulaska - Hrvatsku ubrzo napustila i otišla u druge europske zemlje. Na područjima oko Karlovca i u zapadnom dijelu Brodsko-posavske županije uhvaćeno je 60 posto više krijumčara migranata nego lani, a dvije trećine njih su strani državljani, samo trećina Hrvati, piše Jutarnji list.
Prije tri godine, dakle 2020., 1932 migranata tražilo je azil u Hrvatskoj. Ove godine taj broj je trenutno na 54.482. Porast za gotovo 30 puta. Sve to stoji u prošlotjednom Izvješću o ilegalnim migracijama Hrvatskoga sabora koje je u javnosti uglavnom prošlo ispod radara, osim u desnom dijelu sabornice gdje je izazvalo panične zahtjeve "vojsku na granice".
Ovo su činjenice: kroz Hrvatsku je u prvih deset mjeseci ove godine prošlo tri puta više državljana Afganistana, Turske, Maroka, Pakistana, Iraka i Bangladeša nego u godinama prije pandemije i rata u Ukrajini. Njih 80 posto su muškarci. U izvješću stoji i da je jedan od razloga navale na hrvatske granice to što Srbija "manipulira migracijama" prema zapadno europskim zemljama. Ako se pogleda statistika prethodnih godina, dvije su stvari drugačije: u Hrvatsku sada ulazi gotovo 15 puta više Afganistanaca nego prije tri godine, te nekoliko tisuća Rusa više - što nije bio slučaj prije početka rata u Ukrajini.
Politolog Anđelko Milardović kaže da iz "Rusije muškarci bježe od novačenja, a iz Afganistana iz nesređene države". Dva su razloga migracija najčešća, napominje, ekonomski i politički.
"No, ako pogledate statistiku, zanimljivo je da su migranti uglavnom muškarci u najpotentnijim godinama koji za sobom ne povlače i svoje supruge i žene. Zašto je to tako?" pita se Milardović te dodaje da bi razlozi mogli biti kulturološki.
Osim toga, u Izvješću Hrvatskoga sabora piše da većina migranata "zloupotrebljava sustav azila" u Hrvatskoj, a statistika pokazuje da njih gotovo 30 puta više traži azil nego 2015. godine, kad je bio najveći priljev migranata. Iako je potpredsjednik Vlade Davor Božinović prilikom predstavljanja izvješća inzistirao na tome da Hrvatska sada nije izložena masovnom i nekontroliranom priljevu migranata i da neće postati "nikakav hot spot", nekoliko pitanja ostaje otvoreno: kako smo točno zbrinuli 60 tisuća ilegalnih migranata, kakve su provjere prošli, jesu li iz Hrvatske izlazili uz policijsku pratnju ili su pušteni bez nadzora i kako to da većina njih sada traži zaštitu, odnosno "zloupotrebljava sustav azila"? U MUP-u kažu da se pritisak na granice Hrvatske pojačao ulaskom u schengenski prostor.
"Istina, 62 tisuće osoba je izrazilo namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu. No, u međuvremenu su samovoljno napustili Hrvatsku, a tu ih je ostalo tek 774", kažu u MUP-u.
No, moguće je da je za većinu migranata Hrvatska država prvog ulaska. Što to znači? Profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Iris Goldner Lang, predstojnica Katedre za europsko javno pravo, kaže da to znači da je Hrvatska - na temelju pravila "države prvog ulaska" propisanog Dublinskom uredbom - u većini slučajeva nadležna za provođenje postupka zahtjeva za azil. To pravilo u praksi stavlja najveće opterećenje i odgovornost na države koje se nalaze na vanjskim granicama Europske unije, kao što je Hrvatska, napominje.
"Osoba koja zatraži azil u Hrvatskoj tim zahtjevom legalizira svoj status i tijekom trajanja postupka ima pravo boravka i slobodnog kretanja u Hrvatskoj", tumači Goldner Lang. Dodaje da je podatak da 97 posto tražitelja azila tijekom trajanja postupka azila napusti Hrvatsku veoma visok broj, a to može izazvati negativne reakcije susjednih europskih država.
Drugim riječima, za Hrvatsku, azil je birokratsko rješenje kojim migrant može legalno putovati kroz Hrvatsku do neke druge granice kada postaje tuđi problem. Upravo zbog toga Slovenija je nedavno privremeno uvela kontrole na granici s Hrvatskom unatoč našem ulasku u Schengen, Njemačka je kontrole uvela zbog "aktivnosti krijumčarenja migranata", a Austrija, Poljska i Slovačka zbog "migracijskog vala s Balkana", može se vidjeti na stranicama Europske komisije.
Selma Ilić, voditeljica službe za zaštitu migranata Crvenog križa, kaže da je dodatno otežavajući faktor to što se azil može zatražiti samo u jednoj državi EU.
"Ako stranac zatraži azil u Hrvatskoj, onda ulazi u proceduru, tu mu se uzimaju otisci. Zateknu li ga u drugoj državi, a većina ih iz Hrvatske ide za druge zemlje EU, onda ga te zemlje mogu vratiti u Hrvatsku, odnosno u državu u kojoj je originalno zatražio azil", pojašnjava Ilić. U slučaju da druge europske zemlje odluče vraćati migrante u zemlju traženja azila, Hrvatska to infrastrukturno ne bi mogla podnijeti.
Ipak, iz MUP-a navode da se ne može dogoditi da veliki broj migranata tzv. dublinskim postupkom vrate u Hrvatsku. Poglavito jer Hrvatska za većinu nije zemlja prvog ulaska, nego su to Grčka, Rumunjska i Bugarska.
U Hrvatsku je 2022. godine temeljem Dublinske uredbe vraćeno 167 migranata, a ove godine njih 891", navode. Pritom, ističu, troškovi stranaca koje vraćaju u njihove države, kao zrakoplovne karte i drugi putni troškovi, plaćaju se iz fondova EU. O mogućim ugrozama od terorizma koje se dovode u vezu s migracijama, iz MUP-a kažu da sustavno provjeravaju sve osobe koje prelaze naše granične prijelaze.