Putinov pokušaj ponovnog uspostavljanja autoriteta u Kremlju pokazuje pukotine, a opasno mu ‘visi‘ najbliži saveznik

Tjedan dana nakon što je neuspjela pobuna vođe plaćenika grupe Wagner i njihova šefa Jevgenija Prigožina uzdrmala njegov autoritet, napori Vladimira Putina da ponovno uspostavi svoju kontrolu pokazuju pukotine. Unutarnji sukobi su se proširili unutar sigurnosnog establišmenta jer je ruski predsjednik krenuo protiv visokorangiranih igrača za koje se smatra da su podržali 24-satnu pobunu šefa Wagnera, piše Jutarnji.hr.

Prema riječima osoba upoznatih s tim potezima, jedan visoki general priveden je na ispitivanje. Zapadni mediji posljednjih dana su prenosili i izvješća prema kojima je zbog ispitivanja priveden zamjenik zapovjednika ruskih vojnih operacija u Ukrajini Sergej Surovikin, tzv. general Armagedon blizak šefu Wagneru, koji je paravojnu skupinu pozvao na prekid pobune, no za kojega se također nagađa da je imao saznanja što Prigožin planira i koji nije viđen od završetka pobune prošle subote.

U međuvremenu, protivnici ministra obrane i Putinovog bliskog saveznika Sergeja Šojgua - koji je mjesecima bio glavna meta prozivki i napada Prigožina zbog neuspješnog vođenja rata u Ukrajini - iz sigurnosnih službi intenzivirali su interne pozive za njegovu smjenu, otkrili su za Bloomberg neimenovani insajderi.

‘Slabiji Putin je veća opasnost‘

Putin je protekli tjedan proveo pokušavajući umiriti ključne ruske birače, uz televizijske prijenose javnih događanja koji su uključivali razne vojne, poslovne i druge skupine. Dok ankete pokazuju da je podrška javnosti ruskom predsjedniku i dalje snažna, proširile su se sumnje u njegovu kontrolu u vladinim krugovima i među poslovnom elitom, tvrde upućeni.

Neprekidna previranja produbila su pitanja o tome što bi Prigožinov dramatični ‘marš na Moskvu‘ prije tjedan dana mogao značiti za Putinovu 17-mjesečnu invaziju na Ukrajinu. Vlada u Kijevu ponovno je pozvala na dodatnu pomoć svojim oružanim snagama. Također, sve je više znakova da su SAD i neki od njezinih saveznika preispitali raniji oprez pri slanju novih vrsta oružja, unatoč strahovanjima kako bi poljuljani ruski vođa mogao reagirati.

"Jasno je da Putin iz ove krize izlazi oslabljen", rekao je u četvrtak visoki povjerenik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell. No, slabiji Putin je veća opasnost", dodao je.

Dok se zapadni dužnosnici slažu da su posljednji događaji nagrizli Putinov autoritet, neki smatraju da će njegov poljuljani položaj smanjiti vjerojatnost da će dodatno eskalirati rat. Ukrajinski saveznici zalažu se za snažnija jamstva za moguće članstvo zemlje u NATO-u na summitu saveza idućeg mjeseca.

Američki i europski dužnosnici posebno pozorno prate bilo kakve naznake da bi unutarnja previranja mogla utjecati na golemi ruski nuklearni arsenal, ali ističu da zasad nema znakova povećanog rizika. Istovremeno, vlade u mnogim prijestolnicama već su site opetovanih prijetnji Kremlja da će upotrijebiti to oružje u ratu protiv Ukrajine, rekli su dužnosnici.

"U SAD-u na ovu pobunu gledaju kao na neku vrstu pobjede - rat u Ukrajini pokazao je pukotine u Putinovoj vladavini", kaže Livia Paggi, direktorica i voditeljica programa političkog rizika u konzultantskoj tvrtki J.S. Held. "Ono što nije u potpunosti jasno jest kakav bi kaos uslijedio da se to stvarno dogodi", rekla je, misleći na mogućnost promjene režima.

‘Surovikinu ograničeno kretanje‘

U Rusiji su istražitelji o događanjima, navodi izvor Bloomberga upoznat sa situacijom, doista ispitali Sergeja Surovikina, koji je bio zadužen za nadgledanje djelovanje ruskih snaga u Ukrajini od listopada do siječnja. ‘General Armagedon‘, nazvan tako zbog svojih nemilosrdnih akcija u Siriji, nije u pritvoru, ali mu je kretanje ograničeno, tvrdi izvor, dok on sam nije bio dostupan za komentar. No, nema javne potvrde o tome gdje se Surovikin nalazi.

CNN je u četvrtak izvijestio, pozivajući se na dokumente Dossier Centra, koji istražuje rusko vodstvo, da je general tajni VIP član grupe Wagner. "Počela je opsežna istraga", navodi Sergej Markov, politički analitičar s bliskim vezama u Kremlju. "Bit će ispitani svi generali i časnici koji su bili u kontaktu s Prigožinom i grupom Wagner", dodaje.

Istovremeno, u tijeku su i šire istrage bliskih saveznika Šojgua, navodi jedan izvor Bloomberga. Jedan insajder, pak, govori o vakuumu moći u jeku pobune koja je potkopala Putinove štićenike poput Šojgua. Ipak, dužnosnici zapadnih saveznika kažu kako ne očekuju skori potres koji bi ugrozio položaje Šojgua i ruskog vrhovnog vojnog zapovjednika, generala Valerija Gerasimova, drugoj ‘dežurnoj‘ meti Prigožina. Poznat po svojoj lojalnosti, Putin posebno nerado uklanja svoje dugogodišnje pristaše pod pritiskom.

"Gubitak obraza za sve uključene igrače još nije prevladan", navodi politolog Mihail Vinogradov, voditelj neprofitne organizacije St. Petersburg Politics Foundationa. "Nema apsolutno nikakvih jasnih saznanja o represiji unutar snaga sigurnosti, no nitko se ne žuri da to opovrgne", dodaje.

Putin je odlučio staviti vojsku u središte pozornosti u svom prvom javnom pojavljivanju nakon završetka pobune. U utorak se obratio pred 2500 vojnika na glavnom trgu unutar Kremlja, a kasnije se susreo s uniformiranim časnicima u raskošnoj dvorani kako bi im zahvalio na njihovoj lojalnosti.

‘Argumenti za pad jači nego prije‘

Prilikom posjeta Dagestanu idućeg dana, Putin je ušao u gomilu obožavatelja i pristaša, što je nešto što je rijetko radio od pandemije covida-19, a na poslovnom forumu u četvrtak iznio je pozitivan ton. "Postoji osjećaj povjerenja da ćemo ih, bez obzira na to koje poteškoće se pojave, sve prevladati mirno, u ritmu i krećući se naprijed", rekao je on nakon ovacija uzvanika prilikom dolaska.

Nova anketa javnog mnijenja pokazala je da je potpora predsjedniku ostala stabilna unatoč pobuni. No, istovremeno jedno je istraživanje pokazalo da većina Rusa sada podržava mirovne pregovore o okončanju rata u Ukrajini umjesto nastavka vojne operacije.

Među elitom, neuspjeli ustanak dugogodišnjeg kremaljskog štićenika potaknuo je sumnje u Putinovu kontrolu, no on je za sebe vezao najviše vladine i poslovne čelnike međunarodnom izolacijom izazvanom upravo njegovim ratom, piše Jutarnji.hr. Također, mnogi od njih pogođeni su američkim i europskim sankcijama.

"Najvjerojatniji scenarij nije izravan izazov Putinu kao vođi, već nastavak propadanja vladajućeg sustava", smatra Oksana Antonenko, globalna suradnica na Kennan institutu. Budući da njegov trenutačni mandat završava iduće godine, zaključuje ona, još uvijek je na njemu da odluči hoće li ostati i nakon 2024. godine, no argumenti za njegov silazak s vlasti su jači nego prije.