StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetSve ide nizbrdo

Putin se nadao obnoviti slavne dane Sovjetskog Saveza, a umjesto toga izazvao je krvavi kaos neviđenih razmjera i pokrenuo žestoke sukobe u ruskom susjedstvu

Piše Anita Belak Krile/sd
20. rujna 2022. - 15:19

Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu, nadao se da će obnoviti slavne dane Sovjetskog Saveza iz 1950-ih, kada je SSSR bio na vrhuncu svoje moći. No, umjesto toga, izazvao je totalni kaos kakav nije viđen od raspada SSSR-a, 1991, donosi Slobodna Dalmacija.

Diljem nekadašnjeg SSSR-a i neravnih rubova ruske sfere utjecaja, od istočne Europe do Kavkaza i središnje Azije, bivše zemlje nekad golemog sovjetskog carstva su u otvorenoj pobuni ili su prepušteni sami sebi dok se Kremlj bavi ratom u Ukrajini. Kako Moskva gubi utjecaj među svojim bivšim podanicima - izbijaju novi sukobi, sklapaju se novi savezi i produbljuju stari rascjepi, navodi portal Politico u svojoj analizi.

Armenija i Azerbajdžan

Azerbajdžan je tako u utorak počeo granatirati sela i gradove duboko u teritoriju Armenije. To je najozbiljnija eskalacija od rata vođenog prije dvije godine. Moskva, koja je osigurala primirje u regiji Nagorno-Khabarah, povukla je svoje elitne vojne postrojbe s tog područja kako bi ih uputila u Ukrajinu, a Azerbajdžan je iskoristio tu situaciju te je silovitom ofenzivom zauzeo mnoge položaje od strateške važnosti.

image
Pavel Bednyakov/Afp

Armenija je dio vojnog saveza Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO) na čelu s Rusijom, koja i podržava tu zemlju u sukobu, a njihov premijer Nikol Pašinjan u ponedjeljak je zatražio da se hitno pošalje vojna pomoć kako bi se zaustavila invazija na Armeniju. No, druge članice tog saveza nisu pokaze namjeru da mu udovolje, štoviše Kazahstan je odlučno odgovorio kako nema šanse da pošalju svoju vojsku. Istovremeno Kremlj šuti jer očito ne želi uplesti u novi sukob usred rata u Ukrajini.

- Ruski neuspjesi u Ukrajini pokazuju da su njihove sposobnosti značajno manje nego što su prikazivali te stvaraju vakuum u regiji. U ovom trenutku Rusija niti želi niti može zauzdati Azerbajdžan - smatra armenski analitičar Tigran Grigorjan.

Azerbajdžan postojano zamjenjuje svoje postsovjetske veze s Moskvom približavajući se Turskoj, koja osigurava modernu vojnu opremu i obučava trupe.

Gruzija

I u Gruziji, nemoguće je ne primijetiti da na državnim zgradama u glavnom gradu vise zastava Ukrajine kojima odaju počast žrtvama. To nije iznenađujuće ima li se na umu da je oko petine gruzijskog teritorija odavno pod ruskom okupacijom u deklariranoj, ali nikad međunarodno priznatoj Abhaziji. Nakon što je 2008. izgubila rat protiv Moskve i njezinih nepriznatih država, Gruzija je odavno napustila rusku političku orbitu, ali je još uvijek treća zemlja na njezinoj listi najvećih trgovinskih partnera. Pa iako gruzijska vlada govori protiv ruske invazije na Ukrajinu, nisu uveli ekonomske sankcije. Više od 60 posto ispitanih Gruzijaca smatra da nisu učinili dovoljno. I tamo retorika postaje sve žešća. Ranije ovoga tjedna, Irakli Kobakhidze, predsjednik vladajuće stranke Gruzijski san, izjavio je da država treba "pustiti ljudima da kažu žele li otvoriti drugu frontu u Gruziji protiv Rusije" napadom na Abhaziju i Južnu Osetiju. Kasnije je izjavio kako se samo šalio.

image
Kirill Kudryavtsev/Afp

Kazahstan

Kazahstan se formalno pridržava zapadnih sankcija protiv Rusije, a čini se da se odnosi samo pogoršavaju, piše Politico. Tamo je Putin poslao u siječnju mirovnu misiju, odnosno svoje snage da pomognu u smirivanju prosvjeda protiv vlasti i nereda u koje su prerasli. No unatoč pomoći to im nije osiguralo pouzdanog saveznika. Putin je doživio vrlo hladan tuš od kazaškog predsjednika Kasim-Jomarta Tokajeva na forumu u Sankt Petersburgu u lipnju. Na njegovo obraćanje kako je ruska invazija neophodna, kazaški predsjednik poručio je da oni "ne priznaju kvazi države, a to su Luhansk i Donjeck". Nekoliko tjedana kasnije, Tokajev je rekao kako je njegova zemlja zabrinuta zbog posljedica ovog rata, naročito radi energetske krize.

Moskva je uzvratila dva dana kasnije zatvaranjem naftnog terminala u Novorossiysku, sprječavajući Kazahstan da izvozi svoje pozamašne rezerve nafte i plina kroz Kaspijsko more. Antičke pomorske neeksplodirane mine iz Drugog svjetskog rata, Rusi su okrivili za prijetnju objektu, ali svima je jasno o čemu se tu radi.

Ranije ove godine iz Rusije je Kazahstanu, preko bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva poručeno da je to umjetna država te da je izvorno kolonizirana od strane Rusa. Objava je kasnije izbrisana, a Medvedev, koji je također i zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti i koji je dao niz  nacionalističkih i agresivnijih komentara o ratu i Zapadu, rekao je da je tada bio hakiran.

Moldavija

Što se tiče Moldavije, zemlje sa tri milijuna stanovnika ona je slaba da bi se obranila od utjecaja Moskve, a na istoku, u Pridnjestrovlju koje se odcijepilo od matice nalazi se 1.500 ruskih vojnika. No, predsjednica Moldavije Maia Sandu sada želi da oni odu iz Pridnjestrovlja, te podržava Ukrajinu.

image
Estelle Ruiz/Hans Lucas Via Afp

"Nepravedni rat Rusije protiv Ukrajine jasno nam pokazuje cijenu slobode", rekla je Sandu.

I Moldaviji i Ukrajini u lipnju je dodijeljen status kandidata za pridruživanje EU, a Bruxelles pomaže zemlji da se oslobodi ovisnosti o ruskoj energiji.

Tadžikistan i Kirgistan

U Tadžikistanu i Kirgistanu je stanje najgore. U srijedu su na granici u puškaranju poginule najmanje dvije osobe. Navodno obje zemlje intenzivno premještaju artiljeriju i drugo teško naoružanje. Dugačka i vijugava granica koju dijele dvije zemlje loše je označena i obje se međusobno optužuju za izazivanje vatre. Rusko ministarstvo vanjskih poslova "izrazilo je spremnost pomoći stranama u postizanju dugoročnog, obostrano prihvatljivog rješenja graničnih pitanja" i ponudilo da podijeli svoje "bogato iskustvo u označavanju granica".

Međutim, ruska vojna moć u regiji opada. Moskva je povukla 1.500 vojnika iz baza u Tadžikistanu, a također, postoje izvještaji da su ruski vojnici stacionirani u Kirgistanu rotirani.

Uspon i pad

Ovotjedni summit Šangajske organizacije za suradnju u Uzbekistanu pokazao je koliki su razmjeri promjena u rasporedu moći. Putin se u Samarkandu sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i kasnije je priznao da njegov kineski kolega ima "pitanja" i izražava "zabrinutost" u vezi s ratom u Ukrajini.

image
Alexander Zemlianichenko/Afp

Xi je uputio pažljivo sročenu izjavu. "Suočena sa svijetom koji se mijenja, vremenima koja se mijenjaju i povijesnim promjenama, Kina je voljna surađivati s Rusijom kako bi demonstrirala odgovornost velikih sila i vodila, kako bi usadila stabilnost i pozitivnu energiju u svijet kaosa".

To je daleko od partnerstva "bez ograničenja" koje su ruski i kineski vladar najavili neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu. Xi je također rekao da će Kina "odlučno podržati Kazahstan u obrani njegove neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta". Jasno je da postoji novi moćni igrač u regiji, zaključuje Politico.

 

19. prosinac 2024 01:16