Dok se bliži prva godišnjica ruskog rata protiv Ukrajine, analitičari bliski Kremlju sve više upozoravaju da se ruski narod treba pripremiti za dugotrajni sukob, donosi Slobodna Dalmacija.
U prošlosti su takve izjave uvijek bile popraćene tvrdnjama da Sjedinjene Države zapravo uvlače Rusiju u dugotrajni rat. Sada pak državni propagandisti tvrde suprotno - da dugi rat prije svega ide u prilog Moskvi - javlja na svojoj web stranici američka Zaklada Jamestown, kojoj je zadaća informirati i educirati kreatore politike i širu zajednicu o događajima i trendovima u drugim društvima koji su strateški ili taktički važni za SAD, a koja često ograničavaju pristup takvim informacijama. Navode da to rade nepristrano, koristeći tamošnje domaće i primarne izvore.
U ovom slučaju to je za njih uradila Ksenia Kirillova, istraživačka novinarka i analitičarka usmjerena na analizu ruskog društva i mehanizama djelovanja ruske propagande (i u samom SAD-u).
Ona, koristeći tu metodologiju, navodi da se na prokremaljskoj web-stranici Topcor.ru, 19. siječnja pojavio dugačak anonimni članak čija se bit svodila na ideju da dugotrajni rat u Ukrajini nije iznuđen od protivnika koji je otporniji nego što se mislil, već "Putinov lukavi plan".
Autor pritom tvrdi da su zapadni analitičari apsolutno u pravu kada kažu da će Rusija "imati dovoljno resursa za mnogo godina, ali će rezerve zapadnih vojnih arsenala biti ozbiljno iscrpljene, dok će njihova ekonomija patiti".
Propagandist navodi da će prijelaz s ofenzivnih na obrambene operacije omogućiti Moskvi da izvrši velike promjene u sastavu ruskih oružanih snaga, poveća njihovu brojnost i osigura pravovremenu opskrbu oružjem i opremom. "Nikome se ne žuri", zaključuje autor.
Ovaj članak nije usamljeno mišljenje, već dio sve raširenijeg narativa. Stručnjaci koj su bili pozvani u jednu od glavnih ruskih propagandnih TV emisija, "Solovjev uživo", također tvrde da je najbolja strategija Moskve u ovoj situaciji čekati trenutak kada će Zapad otkriti sve svoje karte i pokazati koliko je daleko spreman ići u podršci Ukrajini. Savjetuju da se izdrži "dok posljednji Ukrajinac (misle na vojnike - op.) ne umre".
Kremlj se "kladi" se na iscrpljivanje ukrajinskog ljudstva prije nego što Kijev dobije potrebno oružje od Zapada. Počevši od prosinca 2022., ruska propaganda sve je više počela promicati ideju da "Ukrajini ponestaje vojnika" i da se "mora osloniti na plaćenike", koji također trpe ogromne gubitke, kako navode Svpressa.ru (3. prosinca 2022.) i Bloknot.ru (17. siječnja). Osim toga, stratezi Kremlja i dalje računaju na kolaps europskog gospodarstva i iscrpljivanju vojnih rezervi NATO-a.
Zanimljivo je da su u ljeto 2022. mnogi ruski vojni stručnjaci upozoravali na opasnost od dugotrajnog rata za Rusiju. Konkretno, niz sličnih članaka pojavio se na web stranici Military Review, koja je usko povezana s ruskim Ministarstvom obrane. Autori su isticali da vrijeme možda neće ići na ruku Rusiji ako "specijalna vojna operacija" potraje predugo, a Ukrajina nastavi nadograđivati svoj potencijal zapadnim oružjem.
Vojni analitičari također su ranije upozoravali da će tijekom rata gubici ruske vojske rasti i tako NATO-u otkriti njezine slabosti. Zaključili su da možda jednostavno nema dovoljno resursa za dugu konfrontaciju, kako se moglo pročitat na Topwar.ru 23. srpnja 2022..
Međutim, u nemogućnosti da preokrenu stanje na bojnom polju, ruski analitičari i propagandisti počeli su uvjeravati svoju publiku da više nisu zabrinuti zbog zapadnih isporuka oružja Ukrajini (Russia Today, 21. siječnja).
Ova retorika se "pumpa" iako su u Kremlju svjesni da je, nakon osmog sastanka zapadnih ministara obrane u vojnoj bazi Ramstein u Njemačkoj, Ukrajina dobila značajan paket naoružanja i da bi opskrba borbenim zrakoplovima mogla biti "sljedeći korak" za NATO.
Ali, čak ni ta svijest ne mijenja sadašnji stav Moskve prema dugotrajnom sukobu. Moguće je da inzistiranje na tom stavu ne proistječe samo iz potrebe da se poraz, barem na propagandnoj razini, prikaže kao pobjeda. Moskva, naime, također treba odugovlačiti rat kako bi kupila vrijeme za jačanje svojih snaga i rješavanje problema kod kuće, kao i unutar oružanih snaga.
Pa tako ruski vojni analitičari sasvim otvoreno navode poteškoće u obavještajnom sektoru, komunikacijama i logističkoj podršci, nedostatak bespilotnih letjelica i precizno navođenih topničkih granata, manjak zapovjednika srednje razine... (Topwar.ru, 14. siječnja). Njihovi podaci potvrđuju probleme Moskve s proizvodnjom oružja, što su ranije primijetili i drugi stručnjaci.
Moskva može djelomično pokušati riješiti ovaj problem kupnjom novog oružja od Irana i kroz mobiliziranje gospodarstva na proizvodnji za vojsku, kao i privući što više ljudi u vojne jedinice kako bi zadovoljili potrebe ruskih snaga na prvoj liniji, uključujući mobilizaciju domaćih zatvorenika. Konkretno, neki prokremaljski stručnjaci predviđaju povećani pritisak na tvrtke od strane ultranacionalističkog krila političkog spektra i vojnika na prvoj liniji, zbog nesposobnosti da dovoljno podrže ratne napore.
Svi ovi događaji odvijaju se u sjeni jačanja tzv. "mobilizacije radne snage" u Rusiji, koja dobiva i zakonsku osnovu. U listopadu 2022. pokušalo se zamijeniti mobilizirane radnike studentima, u dalekoistočnim primorskim regijama i sibirskom Kuzbasu, a niz ruskih regija najavio je da razmatraju tto isto.
U jednom amandmanu stoji da se od studenata može zahtijevati da se uz studij bave društveno korisnim radom, uključujući i onaj u poljoprivrednom sektor (Tlgrm.ru/@russica2, 16. siječnja). Rusija se tako dovela u situaciju da joj farmeri zamjenjuju vojnike, a studenti farmere.
Iako je preustroj Rusije za potrebe vođenja dugog rata postao popularan koncept u glavnim medijima, čak i među nekim državnim propagandistima svijest o opasnostima dugotrajnog sukoba ponekad probija kroz pukotine. Primjerice, jedan od glavnih prokremaljskih "eksperata za Ukrajinu" Rostislav Iščenko, nazvao je pobornike dugog rata "sektom". Podsjetio je na uvriježenu istinu da je "najbolji rat onaj koji se nikada nije dogodio, ali ako je već počeo onda je bolje što prije izvojevati pobjedu".