- Vjerujem da će rasprave koje su u tijeku pridonijeti boljem i razumijevanju aktera koji su ovdje ali i određenim rješenjima koje ćemo zajednički tražiti nakon pandemije koja je u cjelosti promijenila način funkcioniranja svijeta u proteklih godinu i pol dana – kazao je premijer Andrej Plenković koji sudjeluje na Dubrovnik forumu. Održao je nekoliko bilatelarnih sastanaka, koje je ocijenio jako dobrima, pa se tako susreo s novim imenovanim visokim predstavnikom za BiH Christianom Schmidthom, Miroslavom Lajčakom koji je zadužen za dijalog između Srbije i Kosova te sa američkim izaslanikom za jugoistok Europe Matthewom Palmerom te potpredsjednikom EBRD-a Pierreom Heilbronnom.
- Svi sastanci bili su prigoda da još jednom pojasnim politiku RH prema BiH, podršku BiH u reformskom procesu a osobito u njenom putu prema EU i Svejernoatlantskom savezu. Pri tom smo jasno naglasili nužnost ravnopravnosti Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda i naravno zaželjeli da se razgovori koji su počeli prije nekoliko dana o reformi izbornog zakonodavstva u BiH okončaju na način koji će omogućiti Hrvatima da imaju legitimnu zastupljenost u predstavničkim tijelim i u Predsjedništvu BiH te da nema preglasavanja koje ih dovodi u nepravedan položaj. Tu poziciju zagovarat ćemo i u budućnosti, a ako ima i jedna tema oko koje postoji suglasje oko Vlade i presjednika RH onda je to pitanje ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini – kazao je Plenković pa nastavio o izbornom zakonu u BiH.
- Svi jako dobro poznaju poziciju Hrvatske, u konačnici nije to pozicija od jučer, govorimo o temeljnim načelima Daytonskog mirovnog sporazuma koncepta jedna država, dva entiteta, tri konstruktivna naroda i prava svim ostalima naravno. Želimo istaknuti da izborni model kroz izborno zakonodavstvo BiH treba odražavati sistem koji će omogućiti da ono što je tada bilo dogovoreno i što je u praksi bilo primjenjivano bez ikakve zadrške do 2006. se u budućnosti osigura. Ovako kako je danas nije dobro ni za koga, nepravedno je. Jedan konstitutivni narod se osjeća nezadovoljno, ne osjeća se da su izbori bili održani na način kako je to smišljeno. Moramo naći mehanizme koji će dati jamstva Hrvatima da će njihov predstavnik u Predsjedništvu BiH biti legitimni predstavnik političkih stranaka Hrvata u BiH kazao je premijer Plenković pa na novinarsko pitanje kada očekuje rješenje tog problema dodao:
- Izbori u BiH su predviđeni u listopadu 2022., dobra praksa upučuje na to da dogovore o izbornom zakonodavstvu treba donijeti u kalendarskoj godini koja prethodi izbornoj. Bio bih sretan kada bi se postigao konsenzus među političkim strakama u BiH do kraja ove godine.
Odgovorio je i na pitanje hoće li se RH povesti primjerom Malte koja je zabranila ulazak u zemlju svima koji nisu cijepljeni:
- Malta je cijepila izrazito velik broj svojih sugrađana što je sjajan potez, volio bih da i mi imamo tako veliki broj cijepljenih. Gledajući podatke u svim mediteranskim zemljama, gdje imamo uočene oblike ponašanja koji nisu odgovorni u ovim okolnostima imaju rast zaraženih. Moramo biti oprezni čuvati sezonu i imati puno bolji rezultat nego lani i biti nešto bliži onoj rekordnoj ljestvici iz 2019. godine. To je u interesu hrvatskog turizma i gospodarstva, javnih financija i normalnog funkcioniranja. Na dobrom smo putu, a svatko mora dati svoj doprinos. Drago mi je da se jučer cijepilo više od devet tisuća ljudi, znači da smo raspravom koja je krenula prošlog četvrtka uspjeli nagovoriti veći broj sugrađana da se cijeli, sad smo skoro na 46 posto odraslih i volio bih da se taj trend nastavi – kazao je Plenković.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman novinarima je komentirao kako gleda na budućnost odnosa Hrvatske i Kine.
- Tu treba razlikovati politički i gospodarski utjecaj. Hrvatska je članica EU i NATO-a i tu pripadamo i te vrijednosti poštujemo. Naravno, ne možemo smetnuti s uma realnost da se i Kina želi nadmetati u gospodarstvu, to je legitimo ako se poštuje vladavina prava. Mi činimo svjetski poredak u kojem za svakoga mora biti mjesta. Na prostoru EU, prostoru proširenja na jugoistočnu Europu sigurno da EU ne želi dopustiti utjecaj trećih zemalja i tu je Hrvatska privržena vrijednostima EU i članstvu u NATO-u.