Krediti su izvor velikih briga za njihove korisnike, a svaka promjena kamatne stope donosi dodatnu količinu zabrinutosti u ovim neizvjesnim vremenima.
Na adrese korisnika kredita s promjenjivom kamatnom stopom u Zagrebačkoj banci već su počele stizati obavijesti o podizanju kamatne stope od 1. siječnja 2024. godine.
Jedan klijent koji ima stambeni kredit u eurima tako je dobio obavijest da će se "kamatna stopa promijeniti s 3,30 na 3,32 posto godišnje".
Ta promjena dolazi u vrijeme kada je poznato da je Zagrebačka banka u prvih devet mjeseci ove godine imala neto dobit od 404 milijuna eura, 67 posto više nego u istom razdoblju lani. Bruto prihodi od kamata iznosili su 584 milijuna eura, što je 79 posto više nego lani. U tom prihodu najviše sudjeluju kućanstva sa 176 milijuna eura te središnja europska banka od koje je Zaba na depozitima uprihodila 137 milijuna eura.
Predsjednik uprave Zabe Ivan Vlaho za proteklu godinu ostvario je ukupna primanja od osam milijuna kuna, što je u prosjeku 667.000 kuna ili 89.000 eura bruto svaki mjesec! To su plaća, bonusi i ostali primici (službeni auto, zdravstveno, mirovinsko).
Zamjenik predsjednika uprave Dalibor Ćubela ostvario je bruto primitke u iznosu 6,8 milijuna kuna, odnosno u prosjeku 567.000 kuna ili 75.600 eura mjesečno, piše Robert Mihaljević za Danicu.hr.
Logično je pretpostaviti da ovoliko povećanje kamate neće drastično povećati dobit banke ni plaća njenih prvih ljudi, nit će dužnike odvesti u dužničko ropstvo, ali će cementirati, možda i produbiti jaz između onih koji daju kredite i onih koji ih otplaćuju.
