Od jeseni i nove školske godine 2023./2024., u 50 osnovnih škola počinje se provoditi eksperimentalni projekt cjelodnevne nastave u svim razredima od prvog do osmog, a djeca će, osim redovite nastave, u školi moći pisati zadaće, imati osiguranu prehranu, koja uključuje doručak i topli obrok (ručak), te sudjelovati u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima koje će se moći provoditi i poslije 17 sati.
Program cjelodnevne nastave i novosti koja ona donosi, kao i javni poziv školama koje u iduće četiri godine u njemu žele eksperimentalno sudjelovati, predstavio je u srijedu ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs sa suradnicima.
Trajat će četiri godine
– Počinje projekt koji se dugo čekao. "Pilotiranje" u 50 odabranih škola u iduće četiri godine pomoći će da cjelodnevna škola bude što spremnija za uvođenje u sve osnovne škole od 2027./2028. godine. Do tada ćemo osigurati i ostale preduvjete, poput izgradnje i dogradnje škola, kako bi sve osnovne škole mogle prijeći na rad u jednoj smjeni, što uključuje i izgradnju školskih kuhinja i školskih dvorana tamo gdje to bude potrebno – najavio je ministar Fuchs. Ukupna ulaganja u tom smislu do 2027. godine bit će u visini od 1,5 milijardi eura.
Svaka od 50 osnovnih škola koje se uključe u eksperimentalnu provedbu cjelodnevne nastave od jeseni dobit će financijsku injekciju od 300.000 eura, i to za nabavu opreme i ostale troškove. Rast će i plaće zaposlenika tih škola – fiksni mjesečni dodatak na plaću za sve zaposlenike iznosit će 4,5 posto, dok ukupni mjesečni dodatak na plaću za učitelje, stručne suradnike i ostale koji budu aktivno sudjelovali u provedbi može iznositi i do 25 posto. To znači da, izračunali su u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO), učitelji za vrijeme eksperimentalne provedbe projekta cjelodnevne nastave mogu zaraditi do 108.000 kuna više!
Napokon smo doznali i kako će izgledati struktura cjelodnevne nastave, barem zasad u eksperimentalnoj fazi. Tako će obvezni dio cjelodnevne škole za sve učenike trajati od 8 sati ujutro do 15 ili 15.30 popodne i uključuje redovitu nastavu (A1), koja će se za učenike razredne nastave (od 1. do 4. razreda) provoditi do 12.40, a za one od 5. do 8. razreda do 13.15. Nakon ručka i potom nešto duljeg odmora od 40 minuta (što je novost), nastavlja se također obvezni dio za učenike i nastavnike do 15 ili 15.30, koji će se zvati program potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2), a tijekom kojega će učitelji i suradnici pomagati učenicima u rješavanju domaćih zadaća ili dijelu gradiva koje im slabije ide. U razrednoj nastavi predviđeno je 210, a u predmetnoj 175 nastavnih sati potpore godišnje.
Zbogom instrukcijama
– To će pridonijeti smanjenju financijskih izdvajanja roditelja povezanih s obrazovanjem, da uklonimo potrebu za instrukcijama i povećamo kvalitetu obiteljskog života i socijalizacije među učenicima. Manje vremena za domaće zadaće kod kuće omogućit će više vremena za obiteljska druženja i druženja s vršnjacima – smatra Fuchs.
Obvezni dio nastave bit će isprekidan s nekoliko kraćih i duljih odmora. Novost je da će učenici nižih razreda imati nešto dulje odmore nego dosad, i to deset umjesto pet minuta između predmeta, a svi učenici od 1. do 8. razreda imat će i takozvanu rekreacijsku pauzu, koja će trajati 25 minuta za učenike nižih i 20 minuta za učenike viših razreda.
Nakon isteka obveznog dijela cjelodnevne škole, poslije 15 ili 15.30, vrijeme je za izborne aktivnosti, i to do 17 sati one izvannastavne (B1) koje su besplatne, a poslije 17 sati izvanškolske aktivnosti (B2) koje mogu uključivati sportske treninge, glazbene aktivnosti i slično, a što može biti sufinancirano iz nekih drugih izvora.
Kao što smo prije najavili, u cjelodnevnoj školi doći će i do promjene satnice postojećih predmeta, ali i do koncepcijskih izmjena postojećih predmeta te uvođenja novih. Tako se za jedan školski sat tjedno povećava satnica hrvatskog jezika i matematike za sve učenike od prvog do osmog razreda. Učenici nižih razreda, od 1. do 4., imat će i nešto višu satnicu (0,5 sati tjedno) umjetničkih predmeta, poput likovne i glazbene kulture, dok u četvrtom razredu osnovne škole i jedan sat više tjelesne i zdravstvene kulture. Iz MZO-a su potvrdili kako će, sukladno najavama, nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u nižim razredima od jeseni u eksperimentalnim školama, umjesto učitelja razredne nastave, provoditi magistri kineziologije.
Povećava se i satnica tehničke kulture u 5. i 6. razredu, i to za jedan sat tjedno, kao i geografije u petom razredu za 0,5 sati tjedno. Postojeći predmet priroda i društvo razdvojit će se u dva nova predmeta: prirodoslovlje te društvo i zajednica. Prirodoslovlje kao novi predmet provodit će se od 1. do 6. razreda u trajanju od dva školska sata tjedno. U sedmom i osmom razredu ostaju biologija, kemija i fizika. Društvo i zajednica kao novi predmet namijenjen je uzrastu učenika od 1. do 4. razreda, i to u trajanju od jedan sat tjedno.
Više odmora
Zanimljiva je i sudbina informatike u cjelodnevnoj nastavi: taj će se predmet ubuduće zvati informacijske i digitalne kompetencije i postaje obvezan za sve učenike od 1. do 8. razreda (nema više izborne informatike!). Ipak, satnica će mu biti nešto kraća nego dosad, i to jedan, umjesto dva sata tjedno. Također, kao što smo već prije pisali, za učenike od 1. do 4. razreda uvodi se novi predmet – praktične vještine, u trajanju od jedan školski sat tjedno, a na kojemu će učenici učiti teme iz nekadašnjeg domaćinstva, kao i prometa, poput vožnje bicikla, te ostale manualne vještine. Za učenike koji ne pohađaju vjeronauk uvodi se novi predmet – "svijet i ja", a treba dodati i kako učenje drugog stranog jezika od četvrtog razreda osnovne škole postaje obvezno.
– Model cjelodnevne škole osmišljen je da su u njemu svi dobitnici. Treba također naglasiti da u slučajevima povećanja satnice pojedinih predmeta to ne znači uvođenje novih odgojno-obrazovnih ishoda i ciljeva, nego učitelji dobivaju dodatni sat tjedno za dosezanje postojećih ciljeva. Učitelj je središnji kreator svih aktivnosti u cjelodnevnoj školi, a smanjuje se i njegovo administrativno opterećenje – poručio je posebni savjetnik ministra obrazovanja Josip Burušić.
Dodajmo i kako je intencija cjelodnevne nastave jačanje tjelesne aktivnosti djece, pa je preporuka da se, nevezano uz propisanu satnicu tjelesne i zdravstvene kulture, učenicima dnevno omogući najmanje jedan sat tjelesnih aktivnosti.