U očekivanju rasta kamatnih stopa klijenti banaka već primjećuju njihov pojačani oprez, pa su i ponude za kredit nešto manje "velikodušne", osobito kad je riječ o gotovinskim kreditima. Tako pojedini klijenti primjećuju neobičan trend - velike banke ih upućuju na one manje, koje imaju manje rigorozne procedure, a nerijetko i niže kamatne stope.
Usporedna lista kreditnih uvjeta HNB-a pokazuje da je "gotovince" danas moguće dobiti u 16 banaka, ali samo polovica njih, one manje i srednje veličine, u ponudi imaju fiksne i promjenjive kamatne stope. Sve velike banke te kredite danas odobravaju isključivo uz fiksnu kamatnu stopu.
Tko uzima 'gotovince'
Nastojeći se osigurati od povećanja otplatnih rata, mnogi su građani posljednjih godina odlučili uzeti kredit uz fiksnu kamatnu stopu, ne samo kad je riječ o dugoročnim stambenim kreditima, nego i gotovinskim nenamjenskim koji se danas uglavnom odobravaju na rok od deset godina. U proteklih godinu i pol, sudeći prema usporednoj listi HNB-a, vidljivo je da su velike banke iz ponude izbacile promjenjive kamatne stope koje su bile povoljnije. Razlog tome moglo bi biti nastojanje da zadrže postojeće, vrlo visoke kamatne stope.
U slučaju kunskih gotovinskih kredita fiksna kamatna stopa efektivno (uz sve troškove) kreće se od 5,5 posto, koliko nude dvije male banke, Imex i Karlovačka, do čak 7,32 posto u Zagrebačkoj banci te 7,49 posto u Samoborskoj banci. Od listopada prošle godine banke su malo revidirale fiksne kamatne stope, neke na više, neke na niže. U Zabi je, primjerice, ta kamatna stopa povećana sa 7,16 na 7,32 posto, u RBA je spuštena sa 7,42 na 6,9 posto, dok je veći broj banaka zadržao približno istu cijenu. No ono što je sigurno, samo u svojim specijalnim i akcijskim ponudama banke su u ovom razdoblju "povijesno niskih kamatnih stopa" bile spremne spuštati ih na "gotovince" ispod pet posto.
Pravi bum odobravanja tih kredita dogodio se 2018. i 2019. kad su se godišnje povećavali za oko 5,5 milijardi kuna. Tako je danas ukupni iznos tih kredita, prema podacima HNB-a za veljaču, dosegnuo 53,4 milijarde kuna, dok je iznos stambenih kredita na razini od 68,3 milijarde kuna.
Tko su klijenti banaka koji uzimaju gotovinske kredite? Nedavno objavljeno istraživanje HNB-a "Koje kredite uzimamo? Mikroanaliza duga hrvatskih kućanstava" pokazuje da za skupljim kreditima češće posežu kućanstva čiji dohodak nije dostatan za financiranje njihove tekuće potrošnje. Vrlo je vjerojatno, zaključuje istraživanje, da se neka kućanstva služe "neosiguranim kreditima" kako bi konsolidirala prekoračenja po računu ili dugovanja na osnovi kreditnih kartica, ali kod većine kućanstava ti su se napori pokazali neuspješni. Na kraju završe s još većom zaduženošću.
U nekim slučajevima građani su uzimali gotovinske kredite i da bi, barem dijelom, financirali kupnju nekretnine. Od početka pandemije snažno je pao interes za gotovinske kredite i banke su mnogo više odobravale stambene kredite. Prema posljednjim podacima HNB-a za veljaču, stambeni krediti su bili osam posto veći nego u istome mjesecu lani, nešto sporije nego u siječnju kad je stopa rasta bila 8,4 posto, a gotovinski nenamjenski krediti su blago ubrzali, s 3,3 na 3,4 posto.
Kad je riječ o stambenim kreditima, banke i dalje nude sve vrste kamatnih stopa, a uglavnom se kreću od tri do četiri posto. Onaj kojemu je potreban manji iznos, do 500.000 kuna, najpovoljniji kredit trenutačno može dobiti u Istarskoj kreditnoj banci.
APN-ov program
Na sedam godina banka odobrava kredit (valutna klauzula u eurima) uz fiksnu kamatnu stopu od 2,84 posto, a na 30 godina uz kombiniranu kamatnu stopu od 2,9 posto. No kao i proteklih godina, stambeno kreditiranje diktira ponajprije APN-ov program subvencioniranih kredita.
Tako ovogodišnji natječaj objavljen u ožujku upućuje na pojačani interes onih koji imaju pravo na subvencionirane kredite. U prva dva tjedna, objavio je ovih dana APN, pristiglo je 2800 zahtjeva, dok je lani u prvih pet tjedana pristiglo 3727 zahtjeva, a u konačnici je odobreno oko 4600 subvencioniranih kredita.
Efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kreću se od 1,99 (Erste i Karlovačka) do 3,50 posto (Croatia), za kune i eure. No prema sadašnjem zakonu, program APN-a istječe iduće godine i tek treba vidjeti hoće li se nastaviti i u kojoj formi, osobito imajući u vidu učestale prigovore da je uvelike pridonio rastu cijena nekretnina.