Ne bi trebalo biti iznenađenje da se počinju pojavljivati pukotine u financijskom sustavu dok središnje banke nastavljaju dizati kamatne stope, a veći dio Europe je blizu ili već u recesiji. Raskošna inflacija, rani znakovi globalne ekonomske krize i pad cijena imovine posljednjih mjeseci plaše ulagače i tjeraju ih da s brigom promišljaju o onome što slijedi, piše Slobodna Dalmacija.
Očito je da stvari postaju ozbiljne kada je Banka Engleske - usred najveće inflacije u zadnjih par desetljeća - prisiljena uskočiti i kupiti obveznice u vrijedosti 65 milijardi funti (što je, u monetarnoj teoriji, istovjetno gašenju požara benzinom) jer je cijeli mirovinski sustav zemlje doveden u opasnost zbog vrtoglavog porasta prinosa na obveznice. Doduše, problemi Ujedinjenog Kraljevstva su prilično izravno uzrokovani "mudrom" odlukom premijerke Liz Truss da se suoči s rastućim kamatnim stopama neviđenom rundom smanjenja poreza i programom potrošnje.
Ta vijest je bacila britansku funtu na rekordno nisku razinu u odnosu na američki dolar, povećala troškove zaduživanja britanske vlade i - na nagovor MMF-a - potaknula navedenu intervenciju središnje banke. Reakcija je potaknula premijerku Truss i njezin tim da u ponedjeljak odustanu od planiranog ukidanja najviše stope poreza na dohodak.
Od svih tih financijskih komešanja počinju frcati iskre koje se imaju potencijal razviti u ogroman požar. U najnovijem slučaju, glavni izvršni direktor Credit Suissea - koji u Velikoj Britaniji ima značajnu podružnicu koja zapošljava oko 6.000 ljudi - Ulrich Koerner je prošlog tjedna obavijestio osoblje da se nalaze u "kritičnom trenutku" za banku, uoči predstavljanja njezinog plana restrukturiranja 27. listopada, te da bi trebali očekivati višu tržišnu volatilnost. Spomenuti plan bi mogao uključivati otpuštanja, prodaju imovine i traženje od ulagača nove infuzije novca.
"Vjerujem da ne brkate naše svakodnevne rezultate cijena dionica sa snažnom kapitalnom bazom i likvidnosnom pozicijom banke", poručio je Koerner u dopisu od petka.“U procesu smo preoblikovanja Credit Suisse za dugoročnu, održivu budućnost, sa značajnim potencijalom za stvaranje vrijednosti. S obzirom na široku franšizu koju imamo, s dugogodišnjim fokusom na pružanje usluga nekim od najuspješnijih svjetskih poduzetnika, uvjeren sam da imamo ono što je potrebno za uspjeh."
U dopisu još stoji da banka ima 100 milijardi dolara za pokrivanje gubitaka i gotovo 238 milijardi dolara visokokvalitetne likvidne imovine. "Špekulacije da imamo problem s likvidnošću jednostavno bi bila potpuno lažna", glasila je jedna od predmetnih točaka. Međutim, umjesto da ovaj memorandum ikoga umiri, Twitter i Reddit su se "zapalili" od predviđanja o imploziji banke i pokretanju kolapsa globalnog financijskog sustava.
Zbog tih špekulacija su dionice Credit Suisse pale čak 12 posto u ponedjeljak ujutro, što je dodatno produbilo njihov već zastrašujući ovogodišnji pad na 60 posto. Štoviše, petogodišnji kreditno-defaultni swapovi (CDS), koje ulagači često kupuju kao osiguranje od neispunjavanja obveza tvrtke, popeo se na čak 350 baznih bodova, s oko 55 baznih bodova početkom ove godine. Veći iznos sugerira da ulagači vide veću vjerojatnost da banka ne podmiri svoje dugove.
Ako se Credit Suisse pak odluči na izdavanje novih dionica za financiranje svojih planova restrukturiranja, ukršteno s dosadašnjim padom njihove cijene, samo će dodatno razvodniti vrijednost za postojeće dioničare. Širi raspon CDS-a vjerojatno će se također pretvoriti u veće troškove posuđivanja jer odražava veću zabrinutost u vezi s kreditnom sposobnošću banke.
Credit Suisse je jedna od 30 globalno značajnih banaka. Od dobiti od 2,7 milijardi franaka u 2020. je pao na gubitak od 1,65 milijardi franaka prošle godine, uglavnom potaknut velikim gubicima na njegovim ulaganjima u propalu financijsku grupu opskrbnog lanca Greensill i hedge fond Archegos – gdje su američke vlasti optužile osnivača Billa Hwanga i trojicu drugih za kaznena djela reketarenja i prijevare nakon njegovog kolapsa. A loši rezultati su se nastavili u 2022., s dodatnih 1,8 milijardi franaka gubitaka zabilježenih u prvih šest mjeseci.
Bankarski div je također platio velike kazne nakon što je priznao prijevaru oko izdanih obveznica koje su se trebale koristiti za financiranje ribolova tune u Mozambiku, ali gdje je dio prihoda preusmjeren za plaćanje mita, uključujući bankare Credit Suissea. A njegov odjel za privatno bankarstvo – tradicionalno kamen temeljac švicarskog bankarstva – bio je pod pritiskom nakon što je "istraga tajni Suissea", koju je proveo novinarski konzorcij, razotkrio skriveno bogatstvo klijenata umiješanih u mučenje, trgovinu drogom, pranje novca, korupciju i druga teška kaznena djela.
Osim toga, bivši gruzijski premijer Bidzina Ivanishvili je optužio Credit Suisse da nije poduzeo korake kako bi spriječio da, uslijed prijevare koju je počinio njegov bivši bankar Patrice Lescaudron, izgubi 1,27 milijardi dolara, Slučaj je sada dospio na sud u Singapuru. Lescaudrona je 2018. švicarski sud osudio za krivotvorenje potpisa bivših klijenata, uključujući Ivanishvilija, tijekom razdoblja od osam godina. Priznao je lažiranje poslova i skrivanje gubitaka kao dio sheme koja mu je donijela desetke milijuna švicarskih franaka. Lescaudron si je nakon toga oduzeo život.
Nakon ovih raznih neuspjeha, činilo se da je Credit Suisse izveo značajan zaokret kada je u travnju 2021. angažirao Antonia Horta-Osoria, visoko cijenjenog bivšeg izvršnog direktora Lloyds Banking Group, da postane njegov novi predsjednik. Ulagači su bili oduševljeni kada je obećao da će obnoviti ugled banke. Nažalost, u siječnju ove godine bio je prisiljen podnijeti ostavku nakon što je interna istraga otkrila da je prekršio pravila karantene u vezi s COVID-om kako bi prisustvovao teniskom turniru u Wimbledonu, a također je koristio privatni zrakoplov banke da ode na odmor na Maldive.
No, kao da sve ovo nije bilo dovoljno, samo 11 mjeseci nakon što je Credit Suisse promovirao Jensa Weltera u sučelnika globalnog investicijskog bankarstva, sa sjedištem u Londonu, on se prošlog tjedna odlučio na transfer u Citibank. Za švicarsku banku je ovo prouzrokovalo dodatne probleme, pošto upravo rade na izdvajanju investicijskog bankarstva kao samostalnog butika, a Welter je trebao biti ključni čovjek za ovaj pothvat. Sada navodno postoji strah da bi njegov odlazak - a u 2021. je je ovu instituciju napustilo već 50 viših bankara - mogao djelovati kao katalizator za druge odlaske. "Ovo je jako, jako loše", rekao je jedan stariji lovac na glave iz Londona nakon što je prvi put saznao za tu vijest, "To će uzrokovati mnogo nestabilnosti."
A najgore od svega je što Credit Suisse nije jedini. U sličnoj situaciji je još nekoliko financijskih institucija, od kojih se najviše ističe Deutsche Bank. Naravno, nemoguće je predvidjeti budućnost, ali mnogi već sada zazivaju nove eskalaciju po modelu notornih Lehmann Brothersa iz 2008. koja je odvukla svijet u Veliku recesiju. A, s obzirom na globalnu ekonomsko-socijalnu makrosituaciju - ništa ne treba isključiti.