Transparency International objavio je svoje godišnje izvješće o indeksu percepcije korupcije.
Hrvatska se među 180 analiziranih država nalazi na 63. mjestu s 47 bodova. Europska unija s prosječnim rezultatom od 66 bodova nalazi se svjetskim regijama s najboljim rezultatima.
Indeks percepcije korupcije se "mjeri" od 1995. godine. Države su rangirane bodovima od 0 do 100, po principu - što više bodova, to manja korupcija.
Najtransparentnije države u 2021. godini su Danska, Finska i Novi Zeland s 88 bodova. Najkorumpiranije države svijeta su, prema indeksu, Južni Sudan s 11 bodova, Sirija i Somalija s 13 bodova, Venezuela s 14 bodova te Jemen, Sjeverna Koreja i Afganistan sa 16 bodova.
Hrvatska je ponovila rezultat iz prošle i pretprošle godine. 2017. i 2016. Hrvatska je imala 49 bodova, dok je 2015. bio 51. Od tada pozicija Hrvatske pada ili stagnira. Ispred nas su države poput Armenije, Ruande ili Gruzije.
Hrvatska se i dalje nalazi među korumpiranim državama Europske unije, od nas su lošije Bugarska, Mađarska i Rumunjska. Prosjek članica Europske unije je 66 bodova, tako da Hrvatska zaostaje za 19 bodova. U odnosu na države u okruženju, Slovenija ima pad od 3 boda, a Srbija i Bosna i Hercegovina nisu imale promjene u odnosu na 2020. godinu. Slovenija ima 57 bodova, Hrvatska 47, Crna Gora 46, Sjeverna Makedonija 39, Srbija 38, a Bosna i Hercegovina 35 bodova.
"Korupcija nema ideološki predznak. Ona nije niti lijeva niti desna. Najodgovorniji je svaki pojedinac na poziciji političkog odlučivanja, i u vlasti i u oporbi. Oni na vlasti jer uništavaju integritet institucija, a u oporbi jer nisu spremni za stvarne promjene koje se u ovom društvu moraju dogoditi već danas. Sutra je prekasno.
Hrvatska je u ovom trenutku suočena s brojnim izazovima, od rješavanja problema pandemije do razornih posljedica potresa, a istovremeno zaostaje za 19 bodova od prosjeka Europske unije i čak 41 bod od najtransparentnije članice Danske.
Stagniranje na ljestvici rezultat je nedovoljnog jačanja preventivnih tijela u borbi protiv korupcije te dugotrajnih sudskih procesa koji kompromitiraju stvarnu borbu protiv korupcije", komentirala je za index.hr Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska.
Globalni prosjek ostaje nepromijenjen desetu godinu zaredom i iznosi 43 od mogućih 100 bodova. 131 država nije postigla značajan napredak u borbi protiv korupcije u posljednjem desetljeću. Dvije trećine zemalja imaju ocjenu ispod 50, što ukazuje da imaju ozbiljne probleme s korupcijom, dok je 27 zemalja na najnižoj ocjeni ikada, stoji u izvješću.
"Kako napori protiv korupcije stagniraju diljem svijeta, ljudska prava i demokracija također su pod napadom. Ovo nije slučajno. Naša posljednja analiza pokazuje da je zaštita ljudskih prava ključna u borbi protiv korupcije: zemlje s dobro zaštićenim građanskim slobodama općenito imaju više bodova, dok zemlje koje krše građanske slobode obično imaju niže ocjene.
Iako korupcija ima izrazito različite oblike od zemlje do zemlje, ovogodišnji rezultati otkrivaju da su sve regije svijeta u zastoju kada je u pitanju borba protiv korupcije u javnom sektoru", navodi se.
"Zemlje zapadne Europe i Europske unije nastavljaju se boriti s transparentnošću i odgovornošću u svom odgovoru na pandemiju koronavirusa. U dijelovima azijsko-pacifičkog područja, Amerike, istočne Europe i središnje Azije sve veće osnovne građanske slobode dopuštaju da korupcija ostane nekontrolirana. Čak i povijesno uspješne zemlje pokazuju znakove pada.
Na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi interesi nekolicine moćnih i dalje dominiraju političkom i privatnom sferom, a ograničenja koja se stavljaju na građanske i političke slobode blokiraju svaki značajan napredak. U podsaharskoj Africi oružani sukobi, nasilne tranzicije vlasti i sve veće terorističke prijetnje u kombinaciji s lošom provedbom antikorupcijskih mjera oduzimaju građanima njihova osnovna prava", kaže godišnje izvješće Transparencyja, donosi Slobodna Dalmacija.
