Davor Štern, bivši hrvatski ministar gospodarstva, zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba i poduzetnik, u HTV-ovoj emisiji 1 na 1 s Romanom Bolkovićem naglasio je važnost naftne industrije za Hrvatsku rekavši da je ono što se sada događa strateški opasno za državu te da nikad ne bismo trebali dozvoliti zatvaranje svih rafinerija, poručivši kako riječku rafineriju moramo održati hrvatskom na bilo koji način.
Odgovarajući na pitanje urednika i voditelja Romana Bolkovića zašto si je Hrvatska dopustila da nema samostalnu naftnu industriju, Štern - koji je između ostalog bio generalni direktor Ine - rekao je da bismo, da nije bilo Ine za vrijeme Domovinskog rata, teško tako uspješno završili taj rat.
- Ovo što se sad događa je strateški opasno za Hrvatsku. Mi smo iskoristili naše rezerve nafte, ali ja vjerujem da je i dalje ima. Međutim, tu država mora biti na neki način pozitivnija u odnosu na određene koncesionare i otvoriti mogućnost za daljnja istraživanja u područjima koja još nisu dovoljno istražena, rekao je.
- Ono što ne bismo nikad trebali dozvoliti je zatvaranje svih rafinerija. Sisak smo zatvorili, ali Rijeku moramo održati hrvatskom rafinerijom na bilo koji način, poručio je Štern.
- Ako nemate rafineriju, vi ćete teško preživjeti bilo koju zimu ili bilo kakav, nećemo nazivati rat, ali bilo kakvu ugrozu prema državi, dodao je.
Štern je rekao da poduzetništvo smatra granom u kojoj svi sudjeluju.
- Svaki čovjek koji je u životu nešto napravio je poduzetnik. Samo to što je nešto poduzeo čini ga poduzetnikom, rekao je Štern.
Za klimu kad je riječ o poduzetništvu u Hrvatskoj rekao je da nije pozitivna, odnosno da nije bila pozitivna - neko vrijeme, pogotovo na početku, poduzetnike se smatralo parazitima koji koriste društveni novac da bi sebi osigurali blagostanje. U Americi se poduzetništvo cijeni i potiče, a nama još nije sasvim jasno da je i malo i srednje poduzetništvo izuzetno bitno, rekao je Štern.
Štern je pohvalio Vladin paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata. Osvrćući se na poskupljenje plina i električne energije, rekao je da se radi o ekscesu.
- To nije poskupljenje od 10 i 15 posto, to je poskupljenje od 300, 400 posto, u električnoj energiji nešto manje. I to se sve skupa dogodilo u jedno vrijeme nakon epidemije COVID-a, konkretno kod nas u Hrvatskoj još nakon ova dva potresa koji su uzdrmali ne samo gradove i područja, nego cijelo gospodarstvo, rekao je Štern.
- U momentu kad plin poskupi toliko puno, i električna energija, država se tu pojavljuje kao neka vrsta regulatora i kaže: "Do daljnjega će ovo biti ograničeno na ovom nivou", i mislim da je ta mjera dobra, rekao je.
Pritom se osvrnuo i na ukrajinsku krizu.
- Ja vjerujem da, ovaj sukob koji tinja između Ukrajine i Rusije, da će se on stabilizirati i smanjiti, da će se otvoriti Sjeverni tok 2, u tom momentu vjerujem da će se cijene plina vratiti blizu onome gdje su bile prije, rekao je Štern.
Štern je između ostalog rekao i da su cijene na burzi izgubile bilo kakvu vezu s realnošću jer se na burzi kockaju ljudi kojima to nije posao.
- Burze su postale kladionice i mi smo postali - svi skupa, cijeli svijet - žrtva tih kladioničara, rekao je Štern.
- Ovo što se događa na burzi je to da oni kockaju sa svojim novcem, a s našom sudbinom. I mislim da je to jedan od osnovnih problema današnje tržišne ekonomije, dodao je.
- Svi ovi poremećaji do kojih je došlo - i cijene čelika, i cijene građevinskog materijala, uostalom, i cijene aluminija, i cijene bakra, da ne govorimo o energentima, govorim samo o ovim ostalim elementima - su dokaz da je burza nešto o čemu bi globalna ekonomija trebala ozbiljno razmisliti i vidjeti na koji način se to može dovesti u realne omjere, poručio je Štern.
Štern je rekao da je bio uvjeren da Europska unija funkcionira, ali da smo već na pitanju pandemije pali na ispitu.
- Države u Europi ponašale su se kao da nema Unije. Svaka je donijela svoje mjere, svaka je imala svoju politiku zatvaranja, nezatvaranja, rekao je Štern.
- To se isto događa s derivatima. Kad se ovo dogodilo s poskupljenjem plina, Europa nema zajedničku energetsku strategiju, i one koje su imale dogovore su iz njih iskakale, dodao je.
- Ja ne zagovaram povratak komunističkog sustava, ali nekakav dogovor u ekonomiji, na jednoj zemaljskoj kugli na kojoj živi 8 milijardi ljudi, mora biti. Mi ne možemo biti prepušteni stihijama jednog takvog tržišnog ponašanja koje je sve samo nije tržišno, rekao je također Štern.
Dodao je da Europa kao zajednica mora razmišljati o zajedničkom nastupu i principu dostizanja stabilnosti u svojim ekonomskim i strateškim ciljevima.
Štern je rekao i da Europa ne smije biti sredstvo za potkusurivanje između Amerike i Rusije te da to mora otvoreno reći i jednima i drugima.
- Europa, kad bi zajedno nastupila, jedinstvena, ona je izuzetno jaka. Ona je veliki faktor, makar se nas, nažalost, tako i ne doživljava, poručio je.