Teško je zamisliti Split, barem u doglednoj budućnosti, kao moderan, održiv i pametan grad u kojemu svaki stanovnik živi u zdravom okolišu i potpuno je svjestan koliko taj zdrav okoliš ovisi o njegovu ponašanju, koristi energiju sunca i vjetra, nema gužve, sve je zeleno, nema otpada, nema štetnih emisija u atmosferu, a investitori iz cijelog svijeta kucaju na vrata Banovine želeći investirati milijune čega god u jedan tako zdrav, čist i visoko tehnologiziran urbani organizam, piše Slobodna Dalmacija.
Još Split i ima nekakvu šansu postati jednom “sustainable and smart city”; mnogim gradovima, od Australije i Novog Zelanda, preko Danske do Kanade to i uspijeva. No za najveći broj gradova u svijetu - oni sveukupno zauzimaju samo tri posto kopna, ali na njih otpada 60 do 80 posto potrošnje energije i 70 posto emisija ugljika - teško je zamisliti takvu transformaciju.
Sve je više, međutim, projekata posve novih gradova diljem svijeta, koji bi od početka trebali biti ono što postojeći gradovi tek pokušavaju skrpiti na dosadašnjoj “prljavoj” povijesti neodrživog rasta s puno potrošnje energije, zagađenja, lošeg i nikakvog gospodarenja otpadom, siromaštva, prometnog zagušenja, izrazite nezaštićenosti od klimatskih promjena itd.
Većini projekata novih gradova zajedničko je što se radi o ulaganju privatnog kapitala s ciljem daljnjeg privlačenja novca investitora iz sfera, prije svega tehnologije, obrazovanja i financija.
Najveći takav projekt planiran je u Saudijskoj Arabiji, na njezinu sjeverozapadnom dijelu u provinciji Tarbuk, na više od 26.500 kvadratnih kilometara, što je površina gotovo pola Hrvatske. Na sjever se proteže prema Jordanu, na zapadu ide uz obalu zaljeva Aqaba koji ga dijeli od Egipta i njegova poluotoka Sinaj, a na južnoj strani graniči s obalom Crvenoga mora.
Živi laboratorij
Projekt se zove Neom (po starogrčkoj riječi “neo” za “novo”, dok “m” označava prvo slovo arapske riječi “mustaqbal”, koja znači “budućnost”. Postoji i priča da slovo “m” označava inicijal imena princa Muhameda bin Salmana, saudijskog prijestolonasljednika i odnedavno premijera. Ekomegaprojekt Neom, težak pola bilijuna dolara, upravo je njegova vizija; on ga je i najavio u listopadu 2017. godine, na konferenciji Future Investment Initiative u Rijadu. Iza projekta stoji zatvoreno dioničko društvo, tvrtka koja pripada Saudijskom javnom investicijskom fondu, s procijenjenim proračunom od 500 milijardi dolara - kako je objavljeno te 2017. godine, no pitanje je hoće li se cijena ovako ambicioznog projekta - po ambiciji mu nema ravnog - zadržati u zadanim okvirima.
Zanimljivo je bilo od princa bin Salmana tada čuti da će projekt, iako u zemlji koja je apsolutna monarhija i u kojoj su politička prava i slobode vrlo ograničene, funkcionirati neovisno o “postojećem vladinom okviru”, s vlastitim poreznim, te autonomnim pravosudnim sustavom. To se povezuje s planom da Neom bude i turističko odredište, a teško je očekivati da zemlja sa šerijatskim zakonima, s vrlo strogim pravilima odijevanja, ponašanja i slično, bude privlačna turistima koji se žele zabaviti.
Neom je zapravo cijeli kompleks raznih projekata, nazvan “živi laboratorij” sastavljen od malih i velikih gradova, luka i poduzetničkih zona, istraživačkih centara, sportskih i zabavnih objekata.
Od svega unutar ovoga megaprojekta svakako najatraktivnije zvuči projekt The Line City, grad Linija - dvije paralelne zgrade s fasadama od ogledalnog stakla, visoke gotovo petsto i široke 200 metara - koje se, počevši od obale Crvenog mora prema unutrašnjosti kroz pustinju ravnom linijom protežu u dužini od čak 170 kilometara.
Ovaj projekt princ Mohammed bin Salman predstavio je u siječnju 2021. godine kao kamen temeljac vizije Saudijske arabije 2030. i gospodarski pokretač kraljevstva koji će otvoriti 380.000 radnih mjesta i sa 48 milijardi dolara doprinijeti domaćem BDP-u do 2030. godine. Prvobitna ideja je bila niz zgrada posloženih u liniju, no projekt je u srpnju prošle godine izmijenjen u dvije neprekinute enormno duge paralelne zgrade, koje bi u unutarnjem dijelu povezivale pješačke staze i sustav brzog prijevoza, i u kojima bi živjelo čak devet milijuna ljudi - što je stanovništvo gotovo dvije i pol Hrvatske - a po cijeloj dužini građevine moglo bi se vrlo brzo prijeći uzdužnom (podzemnom) prugom za levitirajući vlak. I naravno, u Liniji, koju je dizajnirala američka tvrtka “Morphosis Architects” i koja bi trebala biti najveća građevina na svijetu, ide isto ono što i u cijelom Neomu: napajanje stopostotno obnovljivom energijom sunca, vjetra i “zelenog vodika”, zero waste, ugljična neutralnost, puno zelenila, sve dostupno na pet minuta hodom, bez automobila, otpornost na klimatske promjene, sve sama sreća i zadovoljstvo življenja.
Umjetni mjesec i zvijezde
Ima tu još zanimljivih detalja: plan je da Neom funkcionira na primjeni umjetne inteligencije, da se uslužnim poslovima bave roboti kojih bi, prema nekim vizijama, bilo i više nego ljudi, da postoje roboti-dinosauri, leteći automobili, planiran je i tehnološki sustav stvaranja vlastitih kišnih oblaka; projekt bi trebao biti regionalni pokretač proizvodnje i skladištenja vode, bazirane na procesu desalinizacije, s distribucijskom mrežom u kojoj bi se u svakoj sekundi znalo kakve je voda čistoće, curi li gdje i slično.
Tih saudijskih “pola Hrvatske” obasjavali bi golemi virtualni mjesec i zvijezde, instalirani na nebo posebnom hologramskom tehnologijom. Smart Neom City postao bi najsvjetliji grad na Zemlji, plan je da se čak i u pijesak dodaju svjetlucave čestice...
Sve skupa nezamislivo? Možda nije baš nezamislivo, ali mnogi sumnjaju da je ostvarivo, iako je gradnja Linije, onaj dio uz Crveno more, već počela, a za nekoliko godina očekuju se i prvi stanovnici. Projekt prate mnoge kontroverze - izmještanje, recimo, 20.000 ljudi, pripadnika plemena koja žive na području na kojemu je Neom planiran. Abdul Rahim al-Huwaiti, pripadnik plemena Howeitat objavio je 2020. godine video na kojemu je vidljivo kako saudijske snage sigurnosti pokušavaju iseliti njega i njegove suplemenike. Kasnije su ga te iste snage ubile, tvrdeći da je na njih otvorio vatru.
Stručnjaci upozoravaju da je, među ostalim, za ovakav projekt, posebno projekt Linije, potrebno toliko vode da će proces desalinizacije zahtijevati neracionalne količine energije; pitanje je zatim kome su gradovi Neoma namijenjeni, tko će u njima stanovati? Tko će se doseljavati, odakle i po kojim kriterijima? Hoće li jedan sasvim drukčiji način života zaživjeti u kraju u kojemu je društvena stvarnost vjerojatno potpuno nespremna za ovakav skok u budućnost? Kako će se ostvariti projekt utemeljen na viziji koja računa i na neke tehnologije koje još uopće ne postoje?
Skijanje nad pustinjom
Neom, inače, uključuje i projekte Zaljev Neom (Neom Bay) sa zračnom lukom i izgradnjom prve stambene četvrti, zatim plutajući industrijski kompleks Oxagon koji će, osim za proizvodnju i industrijski razvoj, služiti i kao luka na brodskoj ruti kroz Crveno more; poljoprivredni projekt predviđa 6500 hektara polja s uglavnom genetski modificiranim usjevima; projekt Trojena ili “skijaško selo” prva je velika destinacija na Arapskom poluotoku za skijanje na otvorenom, na nadmorskoj visini u rasponu od 1500 do 2600 metara; u prosincu 2022. najavljen je projekt otoka-luksuznog odmarališta Sindalah u blizini obale Neoma, s marinom, hotelima i mogućnošću primanja do blizu dvije i pol tisućeposjetitelja.
Iako je Neom trenutačno najveći “projekt budućnosti”, zajedno sa svojim velikim gradovima, ima i drugih projekata futurističkih gradova, čija je izgradnja uglavnom još uvijek futur i zasad su vidljivi samo na maketama.
Projekt Telosa, koji je dizajnirao danski studio BIG, odnosi se na ostvarenje ideje milijardera Marca Lorea, poduzetnika koji je zamislio “najodrživiji grad na svijetu” za pet milijuna stanovnika, no lokacija Telose javnosti još uvijek nije poznata.
BiodiverCity u Maleziji planiran je uz obale otoka Penang, na tri umjetna otoka cvjetnog oblika, svaki za 15 do 18 tisuća stanovnika koji bi živjeli bez automobila, u zgradama građenima kombinacijom bambusa, drva i betona od recikliranih materijala.
Egipat gradi posve novi glavni grad za sedam milijuna stanovnika kako bi se rasteretio prenaseljeni Kairo, od kojega bi bio udaljen 45 kilometara. Mediji prenose da se radi o privatno financiranom projektu na 700 četvornih kilometara koji će imati jedan od najvećih urbanih parkova na svijetu, 46 četvrti i 1250 džamija i crkava. I indonezijska vlada ima velike planove za izgradnju novog glavnog grada na otoku Borneo. Jakarta će izgubiti titulu jer je najbrže tonući grad na svijetu - u jednom desetljeću potonuo je dva i pol metra. Talijanski arhitekt Stefano Boeri, poznat po svojim zgradama-vertikalnim šumama, radi na dizajniranju “pametnog šumskog grada Cancun” (Smart Forest City Cancun) u Meksiku za 130.000 ljudi i sa 7,5 milijuna biljaka i stabala, “utemeljen na nasljeđu Maja”.
Akon u akciji
Akon City u državi Senegal na zapadnoj strani Afrike, koji je prije dvije godine odobrila tamošnja vlada, ideja je i projekt senegalske pjevačke zvijezde i poduzetnika Akona; 2018. godine najavio ga je zajedno sa senegalskim ministrom turizma, a u listopadu 2022. obznanio je da će izgradnja prve faze započeti 2023. godine te da će se futuristički grad na 800 hektara uz obalu Atlantika otvoriti 2026. godine. Imat će stanove, urede, parkove, sveučilište, oceansko odmaralište i bolnicu s pet tisuća kreveta, a nada se da će privući turiste i investitore.
U Ujedinjenim Arapskim Emiratima planira se gradnja Masdara, grada budućnosti koji bi se u potpunosti oslanjao na solarnu energiju i druge obnovljive izvore energije, bio bi bez emisija ugljika i bez stvaranja otpada.
Čista energija, ugljična neutralnost, prilagođenost klimatskim promjenama, ugodno, zeleno, pametno, inovativno... sve se to veže uz još projekata futurističkih gradova, na primjer onaj plutajućeg grada na Maldivima koji bi dvadesetak tisuća stanovnika primio već za koju godinu, s obzirom na predviđanja da će se ovo otočje do 2050. godine zbog porasta razine mora naći pod vodom; kineski projekt Chengdu Future Cityja, grada bez automobila, japanski Woven City, koji će biti jedan od prvih pametnih gradova na svijetu s potpuno autonomnom zajednicom dizajniranom za testiranje novih tehnologija - automatizirane vožnje, robotike i umjetne inteligencije... u stvarnom okruženju, s početnom populacijom od tek 360 stanovnika.
Prema procjenama domaćih stručnjaka - baziranima na podacima iz istraživanja koja pokazuju da će se u budućnosti i neki jadranski gradovi naći u opasnosti od porasta razine mora - jednom ćemo se i mi u Hrvatskoj morati okrenuti gradnji prvog “brand new” grada prilagođenog nadolazećim promjenama vezanim uz klimu i, posljedično, način života. Do tada ćemo valjda moći nešto naučiti iz pozitivnih iskustava drugih - ne ostanu li navedeni projekti samo papirnate vizije koje se nisu uspjele “uglaviti” u stvarnost kakvu živimo.