Kada je zalutali projektil prošlog tjedna pao na poljsko pogranično mjesto i ubio dvoje ljudi, neki europski čelnici jako su se zabrinuli oko dvije stvari: kako će reagirati poljska desničarska vlada i kolika je mogućnost da je doista Rusija naredila napad na NATO zemlju. Dugogodišnje nepovjerenje Poljske prema svemu ruskome i duboka antipatija sadašnje vlade prema Moskvi izazvali su zabrinutost od Bruxellesa do Berlina da bi Varšava mogla učiniti nešto nepromišljeno i time pokrenuti Treći svjetski rat. Međutim, Varšava je pokazala da ima vrlo čvrste živce, a njihova prva reakcija bila je mudra i smirena. S jedne strane svoje su oružane snage digli na visoku pripravnost, ali metak iz svojih cijevi nisu ispalili. Kasnije se ispostavilo da je to bio projektil protuzračne obrane koji je ispalila Ukrajina kako bi se zaštitila od ruskog napada koji je nekako promijenio putanju i zalutao u poljsko pogranično područje, donosi Slobodna Dalmacija.
Ta je poljska smirenost, analizira ugledni portal Politico, nastala iz jednostavne činjenice koja je godinama mimoilazila veći dio Europe, a to je da Poljska ima nedvojbeno najbolju vojsku koju neprestano ojačava. Kupuju najmodernije borbene avione i helikoptere, moćne tenkove, haubice, HIMARS-e…
Poljska paranoja u vezi s Rusijom potaknula ju je da izbjegne prevladavajuće uvjerenje u većem dijelu Europe da je konvencionalno ratovanje stvar prošlosti. Umjesto toga, gradili su vojsku koja je trenutno na putu da postane najveća kopnena snaga EU-a. Poljska i baltičke države odavno se pozivaju na svoje traumatično iskustvo života pod ruskom čizmom i tvrde da se s Rusijom ne može suočavati kroz ekonomsko partnerstvo, nego kroz vojnu snagu iza koje stoje Sjedinjene Države.
Varšava je zapadne države počela upozoravati još 2008. kada je Rusija izvela invaziju na Gruziju. Tadašnji predsjednik Lech Kaczyński otputovao je u Tbilisi u pratnji čelnika Ukrajine, Litve i Latvije te odaslao jasnu poruku zapadnim državama: "Danas Gruzija, sutra Ukrajina, prekosutra baltičke države, a nakon toga, možda, doći će red i na moju državu, Poljsku". Većina zapadnih država tada je smatrala da je Kaczyński pretjerivao, da su se njegove teze temeljile na prevaziđenom razmišljanju zaostalom iz hladnog rata.
Njemačka debelo zaostaje za Poljskom
"Poljska je postala naš najvažniji partner u kontinentalnoj Europi", rekao je visoki dužnosnik američke vojske u Europi, navodeći ključnu ulogu koju je Poljska odigrala u potpori Ukrajini i u jačanju obrane NATO-a na Baltiku.
"Njemačka, tradicionalni američki saveznik u regiji, ostaje njihovo logističko središte. No beskrajne analize Berlina, koje na kraju nisu vodile nigdje, kao i nedostatak strateškog plana, nisu ih učinili uistinu učinkovitim vojnim partnerom SAD-a, otkrio je isti dužnosnik. Dok Njemačka nastavlja raspravljati o detaljima onoga što naziva "Zeitenwende", ili strateška prekretnica koju je pokrenula ruska invazija na Ukrajinu, Poljska je zasukala rukave i uložila silna sredstva. Varšava je priopćila da će povećati ciljanu potrošnju za obranu s 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda na 5 posto. U međuvremenu, Njemačka, koja je prošle godine potrošila oko 1,5 posto BDP-a na obranu, raspravlja o tome može li održati NATO-ov cilj od 2 posto nakon što iscrpi investicijski fond za obranu od 100 milijardi eura koji je odobren ranije ove godine.
Poljski ministar obrane Mariusz Błaszczak obećao je u srpnju da će njegova zemlja imati "najmoćnije kopnene snage u Europi". Na dobrom su putu da ih i imaju.
Poljska već ima više tenkova i haubica od Njemačke i ide k tome da ima mnogo veću vojsku, s ciljem od 300.000 vojnika do 2035., u usporedbi sa trenutnih Njemačkih 170.000 vojnika. Poljska vojska danas broji oko 150.000 pripadnika, od kojih 30.000 pripada novim snagama teritorijalne obrane formiranim 2017. To su ‘vikend vojnici‘ koji prolaze 16-dnevnu obuku nakon čega slijede tečajevi obuke s osvježenjem znanja. U početku se na njih gledalo s omalovažavanjem, ali ukrajinski primjer promijenio je taj rakurs. U sklopu novih planova nabave Poljska će postati i najveća tenkovska sila u Europi. Još početkom ove godine najavili su ubrzanu modernizaciju postojećih tenkova T-71M na T-72M1R standard te njemačkih tenkova Leopard 2A4 na Leopard 2PL standard. Tamošnji ministar obrane i vicepremijer najavio je da će Poljska u sljedećih nekoliko godina potrošiti čak 120 milijardi eura na novu vojnu opremu.
Ovog proljeća potpisali su ugovor vrijedan 4,9 milijardi eura za 250 tenkova Abrams iz SAD-a kao brzu zamjenu za 240 tenkova iz sovjetske ere poslanih Ukrajini.
Naručili 100 HIMARS-a
Također su naručili i više od stotinu moćnih američkih raketnih sustava HIMARS, koji su promijenili tijek rat u Ukrajini, a kako su bili zabrinuti koliko će dugo čekati na njihovu isporuku, budući su HIMARS-i danas najtraženija vojna roba, Poljaci su odlučili kupiti i K239 Chunmoo sustave od Južne Koreje. Potpisali su ugovor s južnokorejska tvrtka Hanwha o nabavi čak 288 samohodnih višecijevnih bacača raketa koji mogu ispaliti nekoliko različitih vođenih ili nevođenih topničkih projektila. Prema najavama poljskog ministarstva obrane, prvi K239 dolaze u 18. mehaniziranu diviziju koja nosi nadimak Željezna divizija, a oformljena je 2018. u sklopu napora da se proširi i modernizira poljska vojska usred pojačanih napetosti s Rusijom.
Privlačnost Koreje je u tome što je njihova vojna oprema općenito jeftinija od američkih i europskih tvrtki i mogu je proizvesti u kratkom roku. Naručili su Poljaci i 48 južnokorejskih zrakoplova FA-50, školskih mlažnjaka koji se mogu koristiti i kao laki lovci-bombarderi opremljeni protutenkovskim raketama AGM-65 Maverick, a sposobni su i za samoobranu u zračnoj borbi kada su naoružani raketama zrak - zrak tipa AIM-9 Sidewinder. Poljsko zrakoplovstvo opremljeno je američkim F-16, a Varšava je još 2020. potpisala ugovor vrijedan 4,6 milijardi dolara za 32 lovca F-35.
- U vojnim krugovima nitko ne dovodi u pitanje kvalitetu poljske vojske - rekao je Gustav Gressel, bivši austrijski vojni časnik i stručnjak za sigurnost, sada zaposlen u Europskom vijeću za vanjske odnose za Politico. Ali ostaje pitanje hoće li se taj poljski vojni utjecaj preseliti i na politički. Do sada to nije bio slučaj, velikim dijelom zato što centrističke snage koje dominiraju EU-om ne vjeruju poljskoj vladi, koju kontrolira nacionalistička Stranka prava i pravde (PiS). Aktualno natezanje između Varšave i Bruxellesa, oko onoga što EU vidi kao nepoštivanje demokratskih normi i vladavine prava od strane poljske vlade, nepovratno je naštetilo ugledu zemlje u cijelom bloku.
- Poljska je zbog svojih unutarnjih sukoba postala sama sebi uteg - rekao je Gressel, ističući unutarnje sukobe koji postoje čak i unutar PiS-a oko smjera u kojem zemlja ide i koliko daleko ići u kompromisu s Europom.