StoryEditorOCM
Hrvatska i svijet‘sve je jasno‘

Orepić: Imamo 450.000 glasača koji ne postoje! A kad sam išao riješiti taj problem, bio sam i četnik i ustaša

Piše Silvana Uzinić/sd
2. ožujka 2023. - 18:57

"Najlakši bi model bio da utvrdimo koliko svaka izborna jedinica ima birača i sukladno tome dođemo do broja zastupnika, bez prekrajanja. To je najlakša varijanta i zapravo bi se kroz to poštovalo načelo jednake težine glasa."

Izjavio je ovo ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica komentirajući Zakon o izbornim jedinicama, za čije ukidanje i izglasavanje novog je Ustavni sud ovaj tjedan dao rok Saboru do 1. listopada, piše Slobodna Dalmacija.

Kao što je poznato, s deset izbornih jedinica kako su sada skrojene značajno se odstupa od načela jednakosti biračkog prava na što ustavni suci više od desetljeća upozoravaju saborske zastupnike i javnost. Provedena su od tada i dva popisa stanovništva, a rezultati posljednjeg govore da bi odstupanja mogla dovesti u pitanje ustavnost idućih izbora.

Povijesne pokrajine

Pred parlamentarnim zastupnicima je da u vrlo kratkom roku pronađu riješenje kako se ubuduće ne bi događalo da je, primjerice, glas birača iz Slavonije tri puta vrijedniji od glasača u Dalmaciji.

"Postoje prijedlozi i da svaka županija bude izborna jedinica i da je to također nešto što je na tragu stava Ustavnoga suda da se prati teritorijalni ustroj," kazao je ministar dodavši i kako mu je poznata mogućnost povećanja broja saborskih zastupnika sa 151 na 159, no rekao je kako to nije realno.

Gong je predložio da se Hrvatska izbornom reformom podijelili na šest izbornih jedinica koje uvažavaju ustavnu jednakost biračkog prava, a to je i na tragu preporuke Ustavnog suda da se granice budućih izbornih jedinica trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama. Granice izbornih jedinica bi odgovarale županijskim granicama, ali i povijesnim granicama hrvatskih pokrajina - Slavonija, Dalmacija, Istra i Rijeka, Zagorje i Međimurje, dok bi Grad Zagreb bio jedna izborna jedinica.

Prva izborna jedinica obuhvatila bi Međimursku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku i Koprivničko-križevačku županiju. Grad Zagreb činio bi drugu izbornu jedinicu, dok bi u trećoj bile Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija.

Četvrtu izbornu jedinicu činile bi Zagrebačka, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. Primorsko-goranska, Istarska i Ličko-senjska županija činile bi petu izbornu jedinicu, dok bi šesta izborna jedinica obuhvatila Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju.

Broj zastupnika po jedinicama bio bi nejednak - od 17 u prvoj izbornoj jedinici do 29 u šestoj izbornoj jedinici. Dakle, manje birača, manje mandata i obrnuto. No nejednak broj zastupnika mogao bi se, prema drugom prijedlogu o kojem govori ministar Malenica, birao bi se i ukoliko ostane sadašnjih deset izbornih jedinica.

S tim prijedlogom slaže se i bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić koji, međutim, naglašava kako takvo riješenje nije moguće dok se prethodno ne riješi problem fiktivnih birača koji su svoja biračka prava u RH ostvarili temeljem fiktivnih-lažnih prijava prebivališta. Kako znamo, on se najviše, dok je bio u Vladi, zalagao da se urede registri o prebivalištu građana na što je također upozorio i Ustavni sud još davne 2010.

image

Vlaho Orepić: Samo u Zagrebu je 50.000 fiktivnih birača

Tonči Plazibat/Cropix

Pravedno rješenje

Naime, problem nastaje 90-ih godina kada, politički motivirano, oko 250 tisuća građana BiH i 134 tisuće građana Srbije dobiva hrvatske dokumente. Stari zakon o prebivalištu nije imao potencijal riješiti taj problem već ga je samo dodatno generirao.

Po starom Zakon o prebivalištu niste smjeli izbrisati nekog bez njegovog pismenog zahtjeva. Zamislite to! A početkom 2000. godine Ustavni sud je iz definicije što je to prebivalište ukinuo odredbu koja određuje obvezu osiguranja stalnog stanovanja, briše i odredbu sa kojom ste pri prijavi prebivališta imali obvezu imati, po bilo kojoj osnovi, useljiv stan. Čak niste trebali imati dokaz o zaposlenju ili izvoru prihoda.

Zakon prema kojemu se to počelo sređivati donesen je krajem 2012., ali slabo se provodio sve do 2016. godine kada je na ministarsku dužnost došao Orepić. Još od tada on tvrdi da u Saboru sjede od četiri do šest zastupnika koji su to postali zahvaljujući glasačima koji stvarno ne živi u Republici Hrvatskoj.

- Po zadnjem popisu stanovništva ima nas 3,8 milijuna, a birača je 3,6 milijuna. Po istom tom popisu ima oko 700 tisuća maloljetnih osoba pa je tada sasvim jasno koliko bi trebalo biti glasača - računa Orepić i tvrdi da je, kad imamo nevjerodostojne biračke popise, neostvariva demokratičnost izbora.

- Danas bi, po mojoj procjeni moglo biti i do 450 tisuća fiktivnih birača. Stvar kompliciraju i unutarnji fiktivci. Tj oni koji nisu prijavljeni na stvarnim adresama prebivališta. Ljudi se prijavljuju gdje im je povoljnije da bi ostvarili povoljnije plaćanje poreza, prireza... Jednostavno traže gdje im je povoljnije pa imate nerealnu sliku tko gdje živi.

Mnogi ni neznaju gdje su im biračka mjesta. Mi u Pločama imamo primjere kada tijekom izbora ljudi pitaju gdje je osnovna škola, gdje se nalazi biračko mjesto, kako bi glasali. Da su Pločani, znali bi to vrlo dobro. Za to svi znamo i i svi to gledamo, ali tolerancija prema tome je neobjašnjiva.

Krucijalni problem je što ti fiktivni birači utječu na ishode izbora te na taj način mijenjaju političku volju građana. Na žalost do sad nije bilo političke volje da se to promijeni - kaže Orepić.

Ubilo me sa svih strana

- Išao sam riješiti taj problem i nadao se satisfakciji, ali ubilo me sa svih strana! Doslovno sam za jedne bio četnik, za druge ustaša. Nisam mogao hodati ulicom koliko je bilo negativna reakcija. Za potrebe jednih lokalnih izbora jedna stranka je tiskala plakate na kojima je moja glava prekrižena crvenom bojom. I ti plakati su bili izljepljeni po cijeloj Hercegovini pozivajući na taj način upravo fiktivne glasače o kojima pričamo.

Moja je procjena da u Zagrebu imate minimalno 50 tisuća fiktivnih birača. E baš kad smo htjeli riješiti Zagreb, ja sam zaustavljen. Točno 1. svibnja 2017. godine dat je usmeni nalog o obustavljanju detektiranja i "brisanja" birača širom Hrvatske svim policijskim upravama. Dat im je pritom i nalog da se više ni ne preispituju zahtjevi za prebivalištem.

image

U biračkim popisima vlada golemi nered

 

Vojko Bašić/Cropix

Po novom zakonu, primjerice, policija je dobila mehanizam da izbriše osobu bez njen suglasnosti, ali ta osoba isti tren može ponovo podnijeti zahtjev na nekom drugom mjestu. Vi ga izbrišete u Splitu, a on se odmah prijavi u Pločama. Kao da je to netko namjerno napravio! Također, i Upravni sud je često ukidao riješena načelnika Policijskih uprava oslanjajući se, pazite sad, na višegodišnji kontinuitet tog prebivališta za koji je ustanovljeno da je lažan.

Ima li uopće nakon svega ovoga naglašavati zakonsku obvezu svakog pojedinca da je dužan u roku od 15 dana prijaviti svaku promjenu kad je riječ o prebivalištu? Jednostavno, imamo ogroman nered po tom pitanju. Uvijek naglašavam kako mi nismo u krizi, nego u neredu! - govori bivši ministar.

Dodaje kako shvaća da se broj fiktivnih birača pojačao zato što se ljudi iz BiH bore za život, snalaze se i na taj način riješavaju neke materijalne probleme.

Zamaskirani problem

- Na taj način ostvaruju niz prava u Republici Hrvatskoj, od zdravstvenog do socijalnih, dakle čitav niz prava, a između ostalog i glasačko. I upravo zbog toga se ti ljudi zloupotrebljavaju. Neriješavanje problema s registrima birača zamaskirano je motivom da se na taj način pomaže Hrvatima izvan domovine, prevenstveno u BiH. Razumijem i slažem se sa tom našom ustavnom obvezom no to nije razlog za ovo masovno protuzakonito postupanje pogotovo imajući u vidu da je sve to isključivo politički motivirano. Pomoć treba biti jasno iskazana u proračunu RH. No kad se uhvatite u koštac s tim problemom na zakonit, legalan način osobno vas diskreditiraju tvrdnjama npr. kažu vam da mrzite Hrvate u BiH.

U svemu ovome najgore je to što se je broj Hrvata u BiH prepolovio, procjene su da ih nema više niti 300 tisuća. To je najbolji pokazatelj uspješnosti ovog bezakonja. Da su bar došli u Hrvatsku već, nažalost kao i naši građani, idu u zemlje Eurpske unije.

Konačno bitno je primjetiti kako građani RH koji su otišli, njih cca 350 tisuća, u zapadne zemlje u vrlo malom broju će glasati, dok su ovi s fiktivnim prebivalištima uglavnom iz osobnih ili političkih razloga motivirani ili primorani na glasanje. Tako da dobijete u samom startu razliku od 600 tisuća glasova u korist političke volje onih koji ne žive u Hrvatskoj. A to je totalna promjena političke volje - ističe Orepić.

Zašto sam ja to radio?

 

Pa zakonski propisana obaveza svakog načelnika policijske uprave je da drži red po tom pitanju tj. da nema fiktivnih prebivališta. Samo sam radio svoj posao. Ponavljam za pravo stanje stvari u ovom trenutku je odgovorna policija i tu nema pogovora - upozorava bivši ministar.

23. studeni 2024 01:39