Najmanje jedan besplatan školski obrok dnevno za svakog od oko 310 tisuća učenika osnovnih škola, i to već od početka drugog polugodišta 9. siječnja iduće godine – ambiciozan je cilj koji su Vlada i aktualna prosvjetna vlast zacrtale te zbog toga u žurnu saborsku proceduru u četvrtak uputile izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju kojima se regulira mogućnost da se s državne razine sufinancira prehrana učenika osnovnih škola, piše Slobodna Dalmacija.
U državnom proračunu utvrđen je godišnji iznos za tu namjenu u visini od 544,2 milijuna kuna u 2023. te isto tako u projekcijama za 2024. i 2025. godinu, a kako je već prije najavljeno, svaka škola dobit će novac prema "formuli" - deset kuna po učeniku.
Roditelji, barem je tako zamišljeno, ne bi trebali dodati ni kunu za najmanje jedan takav besplatan obrok u školi.
U školama su već prve takve najave dočekali kao hvalevrijedan potez, osobito u svjetlu podataka kako više od trećine osnovaca nema organiziranu prehranu u školama, kako kuhinje ima oko 85,31 posto osnovnoškolskih matičnih obrazovnih ustanova, a područnih još i manje, oko 42 posto. Čak i dio onih škola koje imaju organiziranu prehranu nema adekvatan prostor za serviranje hrane pa se ona poslužuje u učionicama.
Unatoč dobroj volji sa svih strana da se što prije krene u realizaciju ove priče, u ovom trenutku postoji još mnogo "ali".
Bliži se kraj prvog polugodišta, a u školama još nemaju nikakvih detaljnih uputa i skeptični su oko toga hoće li se cijeli posao ugovaranja nabave namirnica, dostave i organizacije raspodjele hrane "odraditi" do povratka učenika u drugom polugodištu.
Dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević, podsjetimo i na to, u izvješću za proteklu godinu upozorila je kako velik broj matičnih škola, u čemu prednjači Dalmacija, nema ni školsku kuhinju.
Kao primjere navela je Dubrovačko-neretvansku županiju, gdje kuhinju ima manje od trećine (oko 28 posto) osnovnih škola, a u Splitsko-dalmatinskoj njih manje od polovice (41 posto).
Kako, gdje, od koga i na koji način u takvim uvjetima osigurati nabavu i podjelu toga minimalno jednog obroka djeci u osnovnim školama već za mjesec dana? - pitanja su na koja ravnatelji očekuju žurne odgovore ili od resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) ili osnivača (gradovi, županije).
- Nažalost, u našoj školi nemamo ni kuhinju ni blagovaonicu ni prostora u kojemu bismo mogli podijeliti obrok. Jedino u učionicama. Ideja je odlična, ali preduvjeti za provedbu nisu dobri - kaže Marija Biočić, ravnateljica Osnovne škole "Runović" iz Runovića, koja broji ukupno 134 učenika u matičnoj i područnoj školi.
Zbog neadekvatnih uvjeta, kaže, isključena je mogućnost da će se učenicima dijeliti mliječni obrok ili kuhana hrana, a napominje kako će i prijevoz od matične do područne škole vjerojatno zahtijevati dodatne troškove.
"Svi bismo bili sretni da se djeci osigura barem jedan zdrav obrok u školi, jer ovo što sad marendaju najčešće su pekarski proizvodi, gazirana pića, na što nemamo utjecaja", kaže ova ravnateljica.
U Osnovnoj školi "Stjepan Radić" u Imotskom prehrana je trenutačno osigurana samo za najmlađe učenike u produženom boravku, a dovozi se iz srednje Obrtničko-industrijske škole. U školi, kaže ravnatelj Marko Mendeš, imaju blagovaonicu, a u doglednoj budućnosti planiraju i izgradnju kuhinje. Međutim, u ovom trenutku nemaju još sve informacije.
- Ne znamo hoće li to biti topli, polutopli, suhi obrok. Deset kuna ne može pokriti troškove za kuhani obrok. Što se tiče prostora, većina škola građena je tijekom šezdesetih, sedamdesetih, osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je način života bio drukčiji, a takve zgrade eventualno su imale čajne kuhinje - objašnjava ravnatelj Mendeš.
- Nemamo kuhinje, nama hrana i sada, ali samo za djecu u produženom boravku, dolazi iz cateringa, od vanjskog dobavljača. Kako će to biti ubuduće za ostale učenike, u ovom trenutku ne znam. Mi imamo i jednu područnu otočnu školu - ističe Roberta Soko, ravnateljica Osnovne škole "Antun Masle" iz Orašca, kojoj je osnivač Grad Dubrovnik, pa očekuje da će se sve pojedinosti rješavati u dogovoru s osnivačem i na razini svih gradskih škola.
Ali prije svega očekuju o tome upute iz Ministarstva. Jesu li u tom smislu pritisnuti rokovima, pitamo, budući da sve treba početi već od drugog polugodišta?
- To se čini malo "požureno". Ali, pričekala bih upute Ministarstva - poručuje ravnateljica Soko.
O pojedinostima provedbe projekta besplatnih obroka po školama ne zna puno više ni Đuro Baloević, predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj Osnovne škole "Vjekoslav Parać" iz Solina. On je već upozoravao na to da bi se škole mogle naći u problemu, osobito u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje od stotinjak osnovnih škola kuhinju ima samo njih 15-ak, a nemaju je ni brojne osnovne škole u samom gradu Splitu.
- Nemamo nikakvih detalja ni od osnivača ni od Ministarstva. Ako misle krenuti početkom drugog polugodišta, bilo bi logično očekivati da informacije i upute dobijemo što prije - kratak je ravnatelj Baloević, čija škola (matična i područna) broji ukupno 606 učenika, a školske kuhinje nema.
Na području Splitsko-dalmatinske županije, podsjetimo, osnivači osnovnih škola su, osim Županije, još i Grad Split te Grad Makarska za škole u svojim gradovima.
Situacija je uglavnom ista u cijeloj Hrvatskoj - gradovi su najčešće osnivači gradskih osnovnih škola, a županije ostalih osnovnih škola na svome području izvan županijskoga gradskog središta.
Pokušali smo u vezi s ovom temom doći i do nekoliko predstavnika osnivača, a na poziv se odazvao Ivan Šimunić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije. Kako je izvijestio, Zadarska županija osnivač je 27 osnovnih škola, njih 15 ima školsku kuhinju, što je oko 55 posto od ukupnog broja.
- Sastat ćemo se sa svim ravnateljima škola i koordinirati daljnje aktivnosti. Situacija je po školama različita, netko ima kuhinju i kuhare, netko ne, pa ćemo tako i postupiti ovisno o stanju od škole do škole - kaže pročelnik Šimunić.
Ministarstvo je, dodaje, školama odobrilo zapošljavanje kuhara i dodatnog osoblja, pa će utvrditi potrebe.
- Ondje gdje je moguće nastojat ćemo pojačati rad kuhinja u dječjim vrtićima odakle bi se hrana mogla razvoziti u susjedne škole. Jedna od opcija je i catering, ali to je skuplja varijanta pa ćemo vidjeti. Može li sve biti gotovo do 9. siječnja? Neće biti lako, ali mislim da je moguće. Ovo je velik iskorak prema ostvarenju ciljeva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i budućoj cjelodnevnoj nastavi - optimističan je pročelnik Ivan Šimunić. •