Iako neki građani strepe od uvođenja eura kao valute, pa se prikupljaju i potpisi za eventualni referendum o tome, ovu odluku koja bi, prema trenutnim planovima, trebala biti provedena 2023. godine, s najvećom zebnjom dočekuju zaposleni u mjenjačnicama, donosi Jutarnji.
Naime, prelaskom na euro ovi će objekti gotovo pa izgubiti razlog svog postojanja, a vjerojatno će uspjeti preživjeti samo u turističkim mjestima, gdje su potrebne promjene nekih drugih valuta. Dodatan razlog njihovu strahu je i činjenica da su i bez uvođenja eura već sada prilično zastarjele zbog sve raširenijeg bezgotovinskog načina plaćanja.
"Mjenjačnice više neće imati smisla jer je 90 posto prometa u eurima, ostale valute su marginalne u odnosu prema njemu, eventualno ih ima više u turističkim mjestima i na aerodromima. U kontinentalnoj Hrvatskoj ih ne može biti jer nama dolar nije platežno sredstvo, pa će to vjerojatno biti ključ u bravu, jedino ako netko bude htio trgovati samo s dolarom, švicarskim frankom. I funta ostaje, no to je kod nas slabo zastupljeno i vrlo malo za trgovinu. Radit ćemo, očito, samo do 2023.", rekao je Đakovčanin iz jedne od četiri mjenjačnice u gradu za Glas Slavonije.
Poslove mjenjačnice u tom gradu, uz banke, obavlja i jedan trgovački lanac na svojim blagajnama, a do sada je za sve njih bilo posla.
"Jedan se dohodak može ‘skucati‘, no mjenjačnice koje su otvorile ranije, mogu si dopustiti i po dva zaposlena. U mom slučaju, već je došao euro kada sam ja, prije nekih 12 godina, krenuo s ovim poslom", kaže Đakovčanin.
I HNB predviđa da će se određeni broj mjenjačnica zatvoriti
"Iskustvo država članica EU-a koje su uvele euro kao nacionalnu valutu, odnosno utjecaj njegova uvođenja na poslovanje ovlaštenih mjenjača s obzirom na tu okolnost, pokazuje da će u tom slučaju i u RH doći do smanjenog interesa za pružanje mjenjačkih usluga, pa smatramo da će se tom djelatnošću nastaviti baviti manji dio od postojećeg broja ovlaštenih mjenjača - onih aktivnih, tj. da se njome neće baviti njih više od 150", procjenjuju u Hrvatskoj narodnoj banci.
Smatraju i da će tu uslugu ponajprije nastaviti pružati trgovačka društva koja upravljaju hotelima, kao dio ukupne usluge koju pružaju gostima, te manji broj pravnih osoba koje će svoj poslovni interes pronaći u trgovanju gotovim novcem 30-ak stranih valuta kojima se trguje na hrvatskom tržištu stranih sredstava plaćanja.
I u Ministarstvu financija smatraju da će se uvođenjem eura poslovanje mjenjačnica bitno smanjiti s obzirom na to da u ukupnom prometu - otkupu i prodaji, euro kao valuta sudjeluje s više od 87 posto. Do 15. listopada 2021. odobrenje HNB-a za obavljanje mjenjačkih poslova imalo je 1159 pravnih osoba, odnosno obrta.
"Mjenjačke poslove ne obavljaju svi koji imaju odobrenje jer su neki od njih stavili tu djelatnost u mirovanje. Procjenjujemo da u vrijeme turističke sezone mjenjačke poslove obavlja oko 900 ovlaštenih mjenjača na oko 3500 mjenjačkih mjesta - jedno trgovačko društvo u vlasništvu RH te jedna agencija obavljaju, naime, mjenjačke poslove na oko 1000 mjesta", ističu u HNB-u, piše Glas Slavonije.
Najbolji promet ostvaruju ljeti
Statistika središnje banke kaže da se broj odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova od 2014. do 2018. kretao oko 1300, krajem 2019. bio je 1228, a koncem 2020. smanjen je na 1118. U 2019. i 2020. godini HNB je oduzeo znatan broj odobrenja na zahtjev ovlaštenih mjenjača koji te poslove nisu obavljali duže vrijeme. U prvih sedam mjeseci 2021. godine HNB izdao je 23 odobrenja.
U prilog procjenama da će uvođenje eura najbezbolnije preživjeti mjenjačnice u turističkim mjestima ide i podatak da najveći promet vezan uz otkup/prodaju strane gotovine ovlašteni mjenjači ostvaruju u srpnju i kolovozu trgujući desecima raznih valuta. Euro se potvrđuje kao najvažnija valuta u blagajnama mjenjačnica te je lani činio najveći udio ukupnog prometa, čak 87,3 posto.
"Neka se samo na vrijeme javi kada nastupaju promjene i neka HNB osigura dovoljno eura, da građani mogu promijeniti svoj novac ", rekao je Đakovčanin za Glas Slavonije i dodao da nakon dolaska eura odlazi u mirovinu.
Prema Nacionalnom planu zamjene kune eurom, u aktivnosti konverzije gotovog novca bit će uključene banke, Fina, Pošta, trgovine i HNB, ali ne i mjenjačnice, pri čemu se očekuje da će banke zamijeniti najveći dio ukupnoga kunskog gotovog novca.
“Gotov novac moći će se zamijeniti za euro u prvih šest mjeseci u bankama i poslovnicama Fine i Pošte, i to bez naknade, tj. u bankama tijekom idućih šest mjeseci s tim da će banke imati mogućnost zaračunati naknadu. Tijekom dvojnog optjecaja - u prva dva tjedna nakon što euro bude uveden, dio konverzije obavit će se u trgovinama jer će građani moći plaćati i u kunama i u eurima, a vraćat će im se po mogućnosti isključivo u eurima. Nakon isteka godine dana od dana uvođenja eura, tj. nakon što banke prestanu obavljati taj posao, konverzija će se moći obaviti na blagajni HNB-a, bez naknade, i to bez vremenskog ograničenja za novčanice, tj. do isteka tri godine od dana uvođenja eura u slučaju kovanica”, ističu u HNB-u, donosi Jutarnji.