Povijesno visoke cijene benzina te visoki skok cijene dizel goriva koje su od jučer na snazi na benzinskim crpkama u Hrvatskoj prije svega možemo zahvaliti visokim maržama koje zaračunavaju naftni distributeri te poremećenom sustavu vrijednosti na globalnom tržištu. Pokazuju to izračuni Jutarnjeg lista te analize naftnih stručnjaka, piše novac.jutarnji.hr.
Od utorka cijena benzinskih goriva na benzinskim crpkama kreće se od 11,37 kuna pa čak do 11,57 kuna ovisno o distributeru. Cijena benzina je najviša u povijesti no puno više razloga za nezadovoljstvo građani mogu imati zbog cijene dizelskog goriva.
Nabavna vrijednost
Naime, kako pokazuje analiza Jutarnjeg lista, iako je finalna maloprodajna cijena te vrste goriva niža od benzina i iznosi 11 kuna i 29 lipa po litri, na svakoj litri opskrbljivači ostvaruju čak 70 posto veću profitnu maržu nego na benzinu. Posljedica je to trenutno niže nabavne cijene dizelskog goriva na Mediteranskom tržištu, ali i nižih državnih davanja koja se, nažalost, u ovom trenutku ne prelijevaju u džepove potrošače, već u profit naftnih kompanija.
Pojednostavljeno rečeno, kad bi profitna marža na dizel bila jednaka kao na benzin, potrošači bi umjesto 11,29 kuna za litru plaćali 10,62 kune. Na prosječni tank za gorivu u automobilu od 55 litara ostvarena ušteda bi iznosila oko 37 kuna.
Proračunski model Jutarnjeg lista izvedenica je formule za izračun maksimalne dozvoljene cijene naftnih derivata kojom se koristilo Ministarstvo gospodarstva od 2000. do 2014. godine, a sastoji se od prošlotjednog prosjeka dolarske nabavne vrijednosti pojedinih derivata na mediteranskom tržištu izraženog u kunama prema srednjem tečaju HNB-a, uvećanog za trošak biogoriva koje se zbog ekoloških propisa mora umješavati s naftnim derivatima, trošarinu, bruto trgovačku maržu i PDV.
Iz tog proračuna vidljivo je kako je rekordno visoka cijena benzina posljedica više faktora, od rasta veleprodajne nabavne cijene koja je prošlog tjedna premašila 790 dolara za tonu, nešto višeg tečaja dolara prema kuni, ali i konstantno visoke marže opskrbljivača.
Sporne trošarine
Podsjetimo, prije liberalizacije tržišta maloprodajnih derivata 2014. godine domaći opskrbljivači poslovali su uz regulirane bruto profitne marže od maksimalno 78 lipa po litri, da bi ubrzo nakon toga te marže porasle preko kunu, a danas se - što se dizela tiče - približavaju iznosu od dvije kune. Analitičar Jasminko Umičević upravo visoke marže ističe kao glavni problem visokih cijena goriva u Hrvatskoj. "Ključna je stvar da Vlada ograniči visinu marži a ne da dira trošarine. Time nebi naštetila niti jednom proizvođaču jer u Hrvatskoj ne postoji proizvodnja derivata. Ovdje su svi preprodavači", naglašava Umičević. Prema njegovim riječima nije normalno da marža distributera na litru goriva iznosi 1,40 kuna i više.
"Marža po litri goriva trebala bi iznositi između 65 i 75 lipa. Svi proračuni govore da je za operativno funkcioniranje benzinske crpke dovoljno 25 lipa marže po litri goriva te 15 lipa po litri za distribucijske troškove pa ditributerima ostaje sasvim dovoljno za zaradu. Sve preko toga se može smatrati ekstra profitom", smatra Umičević.
Čeka se stabilizacija
U ovom trenutku nije poznato namjerava li Vlada ponovo zamrznuti cijenu goriva kako je to učinila u listopadu prošle godine. Cijena benzina blokirana je u trenutku kada je ona iznosila 11,35 kuna a sada je dvije lipe skuplja.
"Pratimo stanje", jedino je što se na ovu temu moglo čuti iz Banskih Dvora. Još u ponedjeljak je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić kazao kako cijene nafte na svjetskim tržištima osciliraju te da ne vjeruje da treba strahovati od daljnjeg poskupljenja te smatra da će se cijene naftnih derivata stabilizirati sljedećih mjeseci.
No analitičari Davor Štern i Jasminko Umičević nisu optimisti poput Ćorića. "Visoke cijene će potrajati i cijena nafte će sigurno rasti. Svjetsko gospodarstvo se pokrenulo i pro izvođačima je u interesu visoka cijena nafte", naglašava Umičević. Štern pak naglašava kako je uvom trenutku teško bilo što prognozirati jer su stvari izmakle kontroli i više nema nikakve logike u formiranju cijena.
"Proizvođači su kao zvijeri. Kad zvijer namiriše krv ona ide dalje u napad. Tako sada funkcionira i i sustav formiranja cijena nafte i naftnih derivata", istiće Štern.