U hrvatski obrazovni sustav ne uvodi se mala matura kao klasičan postupak provjere znanja na kraju osnovnoškolskog obrazovanja ekvivalentan državnoj maturi u srednjim školama, a pogotovo se to ne planira provesti u ovoj školskoj godini, piše Slobodna Dalmacija.
Ministar obrazovanja i znanosti Radovan Fuchs, međutim, dao je nalog Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), središnjoj ustanovi za provedbu državne mature, da pokrene projekt uvođenja i sustavnog provođenja nacionalnih ispita u osnovnim školama. Ideja je da se pomoću standardiziranih ispita na razini čitave države kontinuirano, svake godine, provjeravaju objektivna postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama, i to u ključnim dijelovima obrazovnih ciklusa, što znači da bi se takvi ispiti provodili u 5. i 8. razredu osnovne škole.
Riječ je o dvjema generacijama koje ukupno obuhvaćaju oko 80 tisuća učenika.
Plan je da se u početku provode nacionalni ispiti iz hrvatskog jezika i matematike, a kao najraniji datum njihove provedbe spominje se proljeće 2022. godine.
Takvi ispiti ne bi se vrednovali klasičnim brojčanim ocjenama (barem u početku), niti bi imali utjecaja na konačnu ocjenu iz nekog predmeta, ali bi se dijelovi rezultata učenika u ispitivanju u 8. razredu mogli iskoristiti prilikom selekcije učenika za upis u srednje škole.
To su, kako doznajemo, neki od detalja novooživljenoga, velikog projekta MZO-a i NCVVO-a koji bi, slažu se ministar Fuchs i Ivana Katavić, ravnateljica NCVVO-a, Hrvatsku trebale napokon smjestiti među zemlje Europske unije u kojima su nacionalni ispiti odavno dio tradicije obrazovnog sustava.
'Idemo polako'
- Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja, uz Grčku, područje Belgije u kojemu se govori njemačkim jezikom te Bosnu i Hercegovinu, koja nema standardizirane ispite, odnosno nacionalne ispite u osnovnom obrazovanju kojima se sustavno prate postignuća u ključnim sadržajnim područjima. Cilj je takvog testiranja provjera kvalitete sustava, ali tako istovremeno evaluirate učenika, nastavnika, predmet, školu i cijeli sustav te im dajete povratnu informaciju o postignućima u temeljnim znanjima i kompetencijama, ali što je još važnije, i o potencijalnim uzrocima dobrih, ali i loših elemenata kako na razini škole, tako i regije, ali i cijele zemlje – objašnjava ministar Radovan Fuchs.
- Primarno su to nacionalni ispiti, a može li se takav princip dignuti na razinu male mature, tek treba vidjeti. Idemo polagano, NCVVO će najprije osmisliti cijeli koncept koji ćemo dati na raspravu stručnjacima te onda pristupiti njegovu uvođenju - poručuje ministar Fuchs.
Podsjetimo i na to da je s provedbom nacionalnih ispita NCVVO počeo još 2006. godine, no oni su se sporadično organizirali, a njihovi rezultati, iako trebaju poslužiti za unaprjeđenje sustava, nisu imali ni prevelik utjecaj u kurikularnoj reformi. Centar je imao plan sustavne provedbe za novi ciklus od 2018. do 2022. godine, neka su se probna ispitivanja trebala provesti već ove jeseni, no taj je proces zaustavila pandemija koronavirusa. Sada se u projekt ide odlučnije, poručuju glavni akteri.
- Mala matura i nacionalni ispiti nisu isto, ali naziv "mala matura" upućuje na to da će se osim uvida u kvalitetu odgojno-obrazovnog sustava, rezultati učenika na nacionalnim ispitima u osmom razredu moći koristiti i za upis u srednje škole. Mala matura kao oblik ispitivanja u zemljama Europske unije je napušten, danas se koriste isključivo nacionalni ispiti - kaže ravnateljica NCVVO-a Ivana Katavić.
Iduća generacija
Treba istaknuti, svjesni su toga i čelni ljudi u obrazovnom sustavu, da dugogodišnja hiperinflacija odlikaša – a lanjske je školske godine svaki drugi učenik prošao s odličnim uspjehom – opterećuje sustav, osobito kada govorimo o upisima u srednje škole, gdje su ocjene i uspjeh u osnovnoj školi glavni kriteriji selekcije. Tri zagrebačke srednje škole zbog toga su morale uvesti prijemne ispite, a sada bi nacionalni standardizirani ispiti, kao oblik vanjskog vrednovanja, mogli pomoći da, jednostavno rečeno, učenici koji nisu superodlikaši, ali su izvrsni u glavnim predmetima, imaju veće šanse za upis u srednje škole tog usmjerenja.
Ivana Katavić kaže da NCVVO tek priprema model nacionalnih ispita, kao i načina na koji će se rezultati iz osmog razreda moći koristiti za upise u srednje škole. No, posve sigurno ti testovi neće biti identični postojećim, klasičnim školskim ispitima provjere znanja ili testovima državne mature, nego će to biti testovi primjene znanja.
Rješenja koja trebala pridonijeti unaprjeđenju našega obrazovnog sustava trebala bi biti poznata do iduće 2021./22. školske godine, tako da je posve sigurno da ovogodišnja generacija osmaša ne treba očekivati velike promjene prilikom upisa u srednju školu.
Poruka ravnatelja: Precizirati bodovanje za srednje škole, a ne da svatko radi po svome
Ravnatelji srednjih škola kažu da zasad nemaju dovoljno informacija o modelu provedbe nacionalnih ispita, ali pozdravljaju svaku odluku koja bi dovela do povećanja kvalitete i pružila šansu za upis izvrsnim učenicima u željenu srednju školu.
- Očekujemo da se precizno izradi i model bodovanja rezultata nacionalnih ispita prilikom upisa u srednje škole, a ne da svaka škola te rezultate drukčije vrednuje. Svaka povratna informacija koju bi dali nacionalni ispiti je dragocjena, a svakako bi nam bilo bitno dobiti u školu učenike koji možda nisu briljantni u svim predmetima, ali su izvrsni u prirodoslovnoj skupini predmeta koja je važna za našu školu. Priliku trebaju dobiti oni koji smatraju da ovdje pripadaju, ali se zbog neke četvorke ne mogu upisati - kaže Deana Bokšić, ravnateljica uspješne splitske III. gimnazije (MIOC).
Izostanak ocjena na nacionalnim ispitima smatra dvosjeklim mačem:
- Možda bi trebalo uvesti neki oblik vrednovanja, neki motivirajući element, kako bi učenici dali sve od sebe na tim ispitima. Inače se možda neće toliko potruditi pa nećemo dobiti realnu sliku postignuća - predlaže profesorica Bokšić.
- Apsolutno podržavam uvođenje nacionalnih ispita, premda mi nije poznat model i ne mogu komentirati ono o čemu sam vidjela samo naslov. Osobno nisam za malu maturu u smislu da ona bude završni ispit za osnovnoškolce - ističe prof. Ljiljana Crnković, ravnateljica zagrebačke XV. gimnazije, jedne od triju gimnazija koji provode dodatnu provjeru znanja za upis u prvi razred.
Profesorica Crnković se zauzima za uvođenje takozvanog hibridnog modela ocjenjivanja od 5. do 8. razreda osnovne škole, koji se temelji na kombinaciji unutarnjeg (koje provode profesori u školi) te vanjskog vrednovanja znanja (provodi NCVVO ili neka druga institucija), a svaka od tih ocjena u određenom bi postotku utjecala na konačnu ocjenu iz nekog predmeta.
Ivana Katavić: Neće biti ocjena, ispiti će biti samo provjera
- Nacionalni ispiti ne rezultiraju ocjenama. U petim razredima oni će dati samo uvid u kvalitetu, a rezultati će vjerojatno biti iskazani opisno i neće se uzimati u obzir za upis u srednje škole. U osmim razredima, osim povratne informacije o kvaliteti, dio rezultata moći će se iskoristiti i za selekciju prilikom upisa u srednje škole. Još razmišljamo kako to omogućiti, na primjer, možda ćemo dio rezultata iskazati u postocima, pa će srednja škola u koju se dijete upisuje dobiti informaciju da je učenik ispit iz matematike riješio sa stopostotnom ili 50-postotnom točnošću. To je informacija koja bi mogla biti važna matematičkim i srodnim gimnazijama - objašnjava Ivana Katavić, dodajući da u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja razmišljaju i o uvođenju nacionalnih ispita iz područja prirodoslovlja, piše Slobodna Dalmacija.