Jesmo li doista toliko nesposobni da ne znamo uzeti novac koji nam je osiguran u EU fondovima? U povlačenju tih sredstava Hrvatska je među zadnjima u EU.
Činjenica je da je u posljednjih godinu dana raspisivanje natječaja za EU sredstva i povlačenje sredstava iz EU fondova znatno ubrzano. Naravno da može i mora još puno bolje. Određene poteškoće postoje, ali mislim da idemo u dobrom smjeru. Kao jedan od razloga zašto se europska sredstva u određenim segmentima nedovoljno dobro povlače vidim Operativne programe koji za vrijeme SDP-ove vlade, po mom mišljenju, nisu programirani sukladno stvarnim potrebama i prioritetima terena i nisu uvažavane potrebe općina, gradova i županija. Europska unija je zadala okvir, ali sve države članice, pa tako i Hrvatska, detaljne namjene novca razrađivale su zasebno sukladno smjernicama Kohezijske, zajedničke poljoprivredne i zajedničke ribarske politike. Od deset ponuđenih prioriteta financiranja iz EU fondova, Hrvatska se te 2014. godine odlučila financirati projekte iz svih deset, dok su neke druge države članice svoj fokus usmjerile na manji broj prioriteta koji je odgovarao njihovim stvarnim potrebama i pripremljenim projektima. Primjerice danas je u Hrvatskoj jako veliki interes za financiranje objekata društvene infrastrukture iz EU sredstava poput gradnje hospicija, domova umirovljenika, škola, školsko-športskih dvorana... a trenutačno ih se ne može financirati iz EU sredstava. Poljska je na primjer europskim sredstvima izgradila brojne vrtiće i škole.Dakle, ima nešto novca i za vrtiće. Pa zašto se u Dubrovniku ne grade novcem EU fondova?
Trenutačno je samo iz Operativnog programa za ruralni razvoj moguće dobiti EU sredstva za gradnju novih vrtića, a mogu se prijaviti samo mjesta do 5.000 stanovnika. Dubrovnik se stoga ne može prijaviti na taj natječaj. Prema informacijama koje imam Grad Dubrovnik će za financiranje iz europskih sredstava prijaviti projekt dodatnih teta i popodnevne smjene u vrtićima te kupnju opreme za vrtiće, a sve iz Europskog socijalnog fonda.
Znači, autori operativnog programa 2014. nisu dobro procijenili potrebe?
Mislim da nisu. Prema informacijama kojima raspolažem, tada nisu pitali lokalnu razinu što im treba. Danas je cilj našeg ministarstva biti partner općinama, gradovima i županijama, te kroz izmjene zakonske regulative što više ojačati regionalne koordinatore i osigurati sredstva za stvaranje "zalihe" pripremljenih projekata na terenu kako bi bili spremni za prijavu na buduće natječaje.
Možemo li sada mijenjati operativni program?
Možemo. Priprema izmjena je u tijeku, no moramo biti svjesni da Europska komisija nije sklona odobravati značajne izmjene Operativnih programa.
Nedostaje li nam ljudi koji znaju kako povući novac iz EU fondova?
Kvalitetnih ljudi koji poznaju EU pravila uvijek treba. Kako onih koji znaju pripremiti natječaje sukladno europskim pravilima, ocijeniti ih te kasnije pratiti njihovu provedbu, tako i onih koji znaju pripremiti kvalitetne projekte, efikasno provesti javnu nabavu i provoditi te projekte nakon što im se odobre sredstva. Ne zaboravimo da je Hrvatskoj na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz europskih sredstava, a s tolikim novcem je moguće financirati jako puno projekata. Stoga je neophodna stalna edukacija svih kadrova uključenih u pripremu i provedbu projekata financiranih iz europskih sredstava na svim razinama.
Je li zbog toga Grad Dubrovnik formirao poseban odjel za EU fondove?
Dubrovnik je nažalost u mandatu prethodne gradske uprave propustio brojne prilike za prijavu projekata na EU natječaje. A moglo se napraviti puno toga. Primjerice, izgraditi pročistač za vodu, obnoviti fasade zgrada kroz projekte energetske učinkovitosti, urediti pješačke staze, kupiti nove autobuse, a u nekim slučajevima mogla se financirati čak i komunalna infrastruktura. Nakon dolaska nove gradske uprave i preustroja situacija se značajno promijenila. Potpisani su ugovori za sredstva za obnovu Lazareta i energetsku obnovu OŠ Lapad. Za projekte energetske obnove Grad Dubrovnik prijavio je vrtiće Ciciban i Palčica te osnovne škole Gruž i Marin Držić i to obje zgrade. Upoznata sam s namjerama Grada da kroz europske fondove obnove ljetnikovce u Rijeci dubrovačkoj i revitaliziraju Pustijernu. Ovaj tjedan su Gradu odobrena sredstva za uređenje javnog toaleta s bio-pročistačem i uređenje vidikovca na Koločepu. Iz EU sredstava Grad će nabaviti desetak novih autobusa Libertasa. Jasno se vidi da je odrednica nove gradske uprave maksimalno korištenje EU fondova, što smatram jako pozitivnim. Mislim da gradonačelnik Mato Franković izvrsno radi posao te da je oko sebe u Gradu okupio dobar tim sposobnih i vrijednih stručnjaka koji mogu i žele raditi na dobrobit Grada i građana.
Hoće li imati problem zbog gradskih zidina koje godišnje 'zarade' više od 100 milijuna kuna? Kako su one u vlasništvu Grada, može li se dogoditi da nam u EU kažu – imate sasvim dovoljno novca za obnovu kulture baštine?
Procedure za dobivanja sredstava vrlo su jasne. Ako ispunjavate uvjete za prijavu, u EU neće raspravljati treba li vam to ili ne. Postoji propisana procedura. Ili vam je projekt prihvatljiv za financiranje iz EU-a ili nije. A sad ste me podsjetili, na projekt Društva prijatelja dubrovačkih starina i Općine Ston, projekt "Zrno soli". Iz EU fondovaim je za taj vrlo zanimljiv projekt obnove kulturne baštine odobreno više od 47 milijuna kuna bespovratnih sredstava.Znate li možda hoće li taj model primijeniti i za obnovu tvrđave na Prevlaci, s obzirom na sličan ugovor s Općinom Konavle?
Vrlo sam zadovoljna što su ministar Marić i kolege iz Ministarstva državne imovine promptno reagirali na zahtjev Općine Konavle i žurno ustupili vlasništvo nad tvrđavom na Prevlaci Općini Konavle. To je konkretan potez iz kojeg je vidljivo da se Vlada Andreja Plenkovića doista brine o krajnjem jugu Hrvatske. Nisam precizno upoznata s modelom koji će DPDS primijeniti pri obnovi tvrđave na Prevlaci, ali sam sigurna da će revitalizacija tvrđave stvoriti i nova radna mjesta i privući brojne turiste na Prevlaku. A na primjeru gradskih i stonskih zidina te Soko kule DPDS je dokazao da zna kvalitetno upravljati baštinom, raditi na njenoj obnovi i očuvanju, ali i uspješno povlačiti sredstva iz EU fondova.
Što je sa Studentskim domom? Može se čuti da će EU povući odluku o financiranju izgradnje. Je li to istina?
Koliko znam, tijekom ponovljenog postupka javne nabave cijena izgradnje je porasla u odnosu na prvotno procijenjenu i za što su odobrena sredstva iz EU fondova. Izgradnja Studentskog doma u Dubrovniku je važan projekt i vjerujem da će se iznaći model za financiranje razlike u cijeni. U ovom trenutku sredstva odobrena iz EU fondova su sigurna i čekaju da se to pitanje riješi.
Kao i za Pelješki most, gdje se čeka rješenje žalbi na izbor kineskih izvođača.
Vlada Andreja Plenkovića je uspjela osigurati sredstva za financiranje Pelješkog mosta iz EU fondova i gradnju Pelješkog mosta više nitko ne može zaustaviti. Pitanje je samo hoće li se zbog žalbenih postupaka koji su u tijeku Pelješki most početi graditi mjesec prije ili kasnije. Ali graditi se hoće sigurno. Mi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji možemo biti ponosni što imamo dva financijski najveća projekta u Hrvatskoj financirana iz europskih fondova - Pelješki most i Zračnu luku Dubrovnik. Još nam preostaje izboriti se za nastavak izgradnje autoceste do Dubrovnika i brze ceste Zračna luka - Dubrovnik i onda ćemo moći reći da smo riješili aktualno pitanje prometne (ne)povezanosti Dubrovnika.
Možemo li putem EU fondova riješiti nedostatak liječnika u dubrovačkoj bolnici kroz veće plaće ili druge pogodnosti?
Ne direktno, ali upravo je u tijeku natječaj za financiranje specijalističkog usavršavanja doktora medicine za koji su prihvatljivi prijavitelji Dom zdravlja Dubrovnik i Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko neretvanske županije.
A sanacija deponija na Grabovici i gradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom?
Zbrinjavanje otpada i očuvanje okoliša su od velikog interesa za Europsku uniju. Za sanacije odlagališta i izgradnje centara za gospodarenje otpadom će se raspisivati natječaji. Tek kad vidimo kriterije natječaja, znat ćemo hoće li se Grad i Županija moći prijaviti sa svojim projektima.
Tko određuje te kriterije?
Dio EU, a dio mi u Hrvatskoj.
A tko određuje 'papirologiju' koju treba priložiti prijavi na natječaj? Mnogi poduzetnici negoduju zbog zahtjevnog i kompliciranog postupka prijave...
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije na čelu s ministricom Žalac aktivno radi na pojednostavljenju procedura za prijavu na natječaje. Procedure se nastoji što je više moguće pojednostaviti i približiti prijaviteljima. Istovremeno moramo biti svjesni da je potrebno zadovoljiti uvjete koje zahtjeva EU. Ako sagledamo stvari realno, kada netko traži primjerice 5 ili 15 milijuna eura bespovratnih sredstava iz EU fondova za financiranje projekta, logično je da se mora potruditi i dokazati da je njegov projekt opravdan i da baš on zaslužujete novac. Kad tražite kredit u banci, banka također traži da opravdate isplativost projekta odnosno način osiguranja kredita i ispoštujete procedure, a taj novac ćete banci vratiti s kamatom. A da se do europskih sredstava može doći, pokazuju brojni dobri primjeri iz naše županije među kojima i na primjer izgradnja Hotel One Suite u Župi dubrovačkoj. Veselilo bi me da takvih projekata privatnih poduzetnika financiranih iz EU ima još više.
Možda ljudi ne znaju za te natječaje. Kad izađe oglas, obično je kasno jer treba vremena za prikupiti dokumentaciju. Možda bi im trebalo skrenuti pozornost prije nego se otvoriti.
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije kao i ostala ministarstva koja objavljuju natječaje imaju redovite najave budućih natječaja godinu unaprijed upravo kako bi se potencijalni prijavitelji mogli na vrijeme pripremiti. Također, osim objava na web stranicama ministarstava, redovito se organiziraju promotivne aktivnosti, informativni događaji, radionice i edukacije za zainteresirane. No možda možemo pronaći način da dodatno pojačamo promotivne aktivnosti i edukaciju građana o mogućnostima financiranja iz EU fondova.
U vašem su resoru otoci kojima imaju niz problema. Članica ste i Upravnog vijeća Agencije za obalni linijski promet.
Naše ministarstvo nadležno je i za otoke osim za pomorski prijevoz koji spada u resor Ministarstva prometa mora i infrastrukture. No primjerice, otočki cestovni prijevoz je u našem resoru, pa tako među ostalim subvencioniramo autobusne linije na Elafitima, Mljetu, Pelješcu, Korčuli i Lastovu s više od 7,6 milijuna kuna u 2017. godini. A što se tiče Agencije za obalni linijski prijevoz, gdje sam član Upravnog vijeća, u njenoj nadležnosti je brodski linijski prijevoz. Između ostalog i linija Dubrovnik - Elafiti. Uvjet koji je Agencija zadala Jadroliniji kao koncesionaru je da nabavi novi brod za tu liniju koji će zamijeniti Postiru. Projekti za brod su gotovi, bit će duljine 45 metara, kapaciteta 400 putnika, prilagođen za pristajanje u elafitske luke.
Što se konkretno radi da bi se olakšao život otočana?
Imamo niz mjera u okviru Zakona o otocima, pa tako osim subvencioniranja cestovnog javnog prijevoza, subvencioniramo otočanima vodu, financiramo programe otočkih udruga, a isplaćujemo i potpore poslodavcima na otocima. Oni imaju pravo na potporu za svakog zaposlenog na godišnjoj razini. Tako je u prošloj godini za 72 poslodavca na otocima i poluotoku Pelješcu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji isplaćeno preko, 1,6 milijuna kuna potpore. Novi Zakon o otocima je u izradi, a sadržat će dodatne mjere koje će učiniti život stanovnika na otoku kvalitetnijim.
S obzirom da ste Dubrovkinja, zasigurno Vas najviše traže iz Dubrovačko-neretvanske županije?
Imam izvrsnu suradnju sa županom, gradonačelnicima i načelnicima u našoj županiji. Kao državna tajnica dnevno surađujem s čelnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave iz cijele Hrvatske i nastojim što konkretnije i brže odgovarati na njihove upite i zahtjeve pomažući im u rješavanju problema. A iz naše županije vrlo često mi se obraćaju u vezi predmeta iz drugih ministarstva pa onda zajedno radimo kako bismo riješili problem. Uvijek je zadovoljstvo napraviti dobru stvar za Hrvatsku, a posebno je zadovoljstvo napraviti nešto dobro za svoj kraj.