Sad je već posve jasno i zadnjem nevježi: Vladimir Putin nakon više desetljeća svoje despotske vlasti u kontinuitetu sebe vidi kao novodobnog Petra Velikog, prvoga ruskog cara koji je sebe proglasio imperatorom, piše Slobodna Dalmacija.
Ne kaže se džabe da svaka vlast čovjeka kvari, a da apsolutna vlast kvari apsolutno.
Putin je jučer održao znakoviti hvalospjev Petru Velikom na 350. godišnjicu njegova rođenja, povlačeći jasnu paralelu između onoga što je davni ruski 'imperator' radio s onime što on danas radi.
“Petar Veliki vodio je veliki sjeverni rat 21 godinu. Činilo se da je bio u ratu sa Švedskom, i da im je nešto uzeo. Nije im uzeo ništa, samo je vratio ono što je bilo rusko”, izjavio je despot iz Kremlja nakon posjete izložbi posvećenoj caru. U kasnijim televizijskim komentarima ukrajinskoga rata usporedio je kampanju Petra Velikoga s trenutnim vojnim akcijama Rusije.
“Očigledno je i nas dopalo vratiti ono što je oduvijek rusko i ojačati našu zemlju. A ako polazimo od činjenice da su te vrijednosti temelj našeg postojanja, sigurno ćemo uspjeti riješiti zadaće s kojima se suočavamo.” - demagoški je, pozivanjem na rusku povijest iz 17. stoljeća, masovni ubojica pokušao opravdati svoje postupke u Ukrajini, gdje su njegove snage opustošile gradove, ubile tisuće i natjerale milijune ljudi u izgnanstvo. Odricanje prava Ukrajini na nacionalni identitet ili tradiciju državnosti ionako i spada u ideje i političke koncepte koji debelo pripadaju 17. stoljeću. Sad je puno jasnije u kakvom svijetu zapravo živi 'imperator' stasao u KGB-u.
Za razliku od Putina, Petar Veliki je u svojoj epohi i po standardima tadašnjega doba ipak bio napredan vladar. Bio je autokratski modernizator kojemu su se kasnije divili i liberalni i konzervativni Rusi. Vladao je pune 43 godine, u čemu valja tražiti presudan 'ključ' Putinove analogije s njegovom carskom figurom. Putin već vlada pune 23, no očito ima ambicije duljinom vlasti nadmašiti i samoga Petra Velikoga, nakon što se već opasno približio granicama mandata sebi znatno sličnijeg ruskog despota, Josifa Visarionoviča Staljina.
Putin se poistovjećuje s Petrom Velikim i jer je on utemeljitelj njegova rodnog grada, Sankt Petersburga. Svoju prijestolnicu dao je svojedobno sagraditi na zemlji koju je osvojio od Švedske, a pri tom pothvatu rutinski su žrtvovani deseci tisuća kmetova koji su prisilno natjerani graditi rusku carsku palaču u močvarama obale Baltičkog mora kako bi demonstrirala moć prema Europi.
Posljednjih godina Putinov interes za rusku povijest u njegovim javnim nastupima sve je veći te postaje očito da bivši KGB-ovac živi u nekakvim svojim 'vremenskim kapsulama'.
U travnju 2020., kad je Rusija ušla u svoje prvo zatvaranje zbog koronavirusa, u nekim je krugovima izazvao zbunjenost jer je tijekom televizijskog obraćanja naciji usporedio pandemiju s turskim invazijama iz devetog stoljeća na srednjovjekovnu Rusiju. U srpnju 2021. Kremlj je objavio Putinov esej od gotovo 7000 riječi pod naslovom “O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca”, u kojem je tvrdio da su Rusija i Ukrajina jedna nacija, umjetno podijeljena. Postavio je time doktrinarni temelj za skoro slanje trupa na 'bratski narod'. Naknadno je izmislio i obrazloženje da ga treba osloboditi od 'nacista'.
Uoči pokretanja svoje "specijalne vojne operacije", Putin je javno okrivio Vladimira Iljiča Lenjina, osnivača Sovjetskog Saveza, za stvaranje Ukrajine na povijesno ruskom teritoriju, te je nasuprot tome javno nahvalio masovnog ubojicu Staljina za stvaranje “čvrsto centralizirane i apsolutno unitarne države”.
Putin tradicionalno naginje hvalama svojih historijskih kolega krvave i čvrste ruke, poput cara Aleksandra III i predrevolucionarnog premijera Petra Stolipina, kojima je podigao spomenike u čast diljem zemlje. One, pak, koje smatra suprotnima ideji snažne i unitarne ruske države, poput Lenjina i Nikite Hruščova, otvoreno i javno prezire. Nažalost, i nakon svega još uvijek posvuda ima fanatika koji drže da Putin svojom agresivnom politikom tek brani ideje međunarodnog proletarijata.
Postoji, međutim, jedan vladar u ruskoj povijesti s kojim Putin nipošto ne želi da ga uspoređuju, a ne spada u komunističku epohu. Ime mu je Ivan Grozni, bio je okrutni i očito posve poremećeni silnik kojega dobro pamte i u na patnje povijesno svikloj Rusiji: svojom rukom ubio je, između ostaloga, vlastitoga sina i nerođenog unuka, a snahu je potom planirao silovati kako bi mu rodila novoga potomka. Putin dobro zna zašto želi da ga se danas primarno uspoređuje s modernizatorom Petrom Velikim, a nipošto sa sumanutim despotskim ubojicom Ivanom Groznim: podsvijest je vražja stvar.
