Iako nema obiteljskih poveznica s Gradom, Stefanu Vlahoviću, najbogatijem Hrvatu u Ruskoj Federaciji, Dubrovnik je itekako prirastao srcu. Posjećivao ga je kao turist desetak puta, kao uspomenu kod kuće mu zid krasi nekoliko slika Đura Pulitike. A kao otočanin u srcu, jer korijeni su mu hvarski, u dnevnoj sobi čuva i djela korčulanskog slikara Stipe Nobila.
Prije više godina, Vlahoviću su mediji 'prilijepili' etiketu kralja piletine, neki ga i danas nazivaju lokomotivom razvoja rusko-hrvatske suradnje. Oba je nadimka opravdao otvaranjem 10 milijuna eura vrijednog pogona za uzgoj peradi u sklopu svoje velike tvrtke Produkty Pitania. Dogodilo se to 2018., baš u godini Svjetskog prvenstva u nogometu u Rusiji kad su Stefanovi 'vatreni' postali doprvaci. Četiri godine kasnije, situacija je dijametralno suprotna.
Granice u blokadi
Zbog invazije na Ukrajinu, Ruska Federacija je pod sve strožim sankcijama koje se itekako osjećaju i u Kalinjingradu, ruskoj enklavi na Baltiku okruženoj Litvom i Poljskoj, gdje Stefano živi i radi već petnaestak godina.
Prva i najvidljivija posljedica ratnih zbivanja je nemogućnost slobodnog kretanja. Granice enklave su opustjele, a promet ljudi i roba teče 'na kapaljku' preko dva trenutačno otvorena granična prijelaza.
- Najveća razlika u odnosu na vrijeme prije 24. veljače u tome je da nam je praktički nemoguće putovati preko granice. Zrakoplovne linije ograničene su na letove do Moskve i Sankt-Peterburga, a od inozemnih mislim da se leti samo za Antalyu. Lani smo ovdje imali zračni promet od 4 milijuna putnika, a ove godine bi bilo pravo čudo da dosegnemo i milijun i pol – procjenjuje Vlahović. Letovi iz Kalinjingrada za Moskvu su još od 27. veljače preusmjereni preko Baltičkog mora s naglim skretanjem na jug, što za četrdesetak minuta produljuje let.
Vlahović je inače među rijetkim u Kalinjnigradu 'prekogranično mobilan'. Razlog je tomu njegov diplomatski status. Kao počasni konzul RH u Rusiji, ovaj poslovni čovjek će s obitelji, suprugom Tanjom i djecom Stipom, Janom i Mihovilom moći napustiti Kalinjingrad radi ljetovanja na Braču. Ostali stanovnici oblasti morat će se zadovoljiti godišnjim odmorom na kućnom pragu, što i nije tako loše jer je riječ o području s velikim turističkim potencijalom:
- Imamo plaže kilometrima duge, kao kalifornijske, tu je i nacionalni park, u svakom slučaju mnogo je lijepih mjesta za šetnje i gradelanje. Doduše, primjećujem kako u dućanima nedostaje nekih proizvoda, nestali su nam dobri sladoledi i uvozni artikli, što je dobro za domaće proizvođače koji mogu uskočiti – promišlja naš sugovornik kojega pitamo kako njegova branša prolazi u aktualnoj krizi. Susjedna Litva je, podsjetimo, od 17. lipnja kao dio četvrtog paketa sankcija EU protiv Rusije zabranila provoz čelika i proizvoda crne metalurgije, blokada prometa ugljena stupa na snagu u kolovozu, a patit će i transport građevinskih materijala.
Za namirnice nema embarga
Piletina i puretina, čini se, još odolijevaju:
- Mi ne radimo ništa što je zabranjeno sankcijama, prehrambeni proizvodi nisu uključeni. Zapravo sam primijetio više pritisaka na nas sa zapadne strane. Neki naši zapadni partneri su zatezali, primjerice iz Poljske i Slovačke otežavali su nam isporuke, ali to se događalo više u ožujku i travnju nego sad, kad se stanje na tržištu stabilizira – otkriva nam Vlahović, ujedno i počasni predstavnik Hrvatske gospodarske komore i predsjednik Udruge inozemnih investitora. Vlahovićeva tvrtka među pet je najvećih poreznih obveznika u regiji. Poslovnjaci u eksklavi suočeni su ovih tjedana i s zastojem kontejnerskog prometa. Kalinjingrad više ne opslužuju kontejneri, tako da je logistika iznimno složena, a troškovi prijevoza roba od Kine do Europe skoro su se utrostručili. Nije ništa bolje ni u željezničkom prometu jer većina pruga između Rusije i Kalinjingrada prolazi upravo preko Litve.
A kakvo je opće raspoloženje Rusa prema događanjima u Ukrajini, pitamo počasnog konzula:
- Čujte, dvije su velike kategorije stanovništva. Oni koji kažu 'Evo još jedan dokaz da u ovoj državi nitko ne razmišlja glavom' i oni drugi koji zbijaju redove oko države i reagiraju kao nacija koja prolazi kroz kritične trenutke. Osobno nisam imao neugodnosti ni od jednih ni od drugih. A osim tih problema s pograničnim prometom, ne mogu reći da u Kalinjingradu osjećamo neke posljedice događanja oko nas. Restorani su puni, trgovine normalno rade, a nema ni tog odljeva stranih brandova o kojemu se toliko pričalo. Rekao bih da je od stotinu kompanija koje su objavile da će zatvoriti trgovine u Rusiji, to učinilo tek njih tri ili četiri. Mnoga velika inozemna imena prepustila su ruske ispostave lokalnih direktorima s opcijom da ih vrate natrag kad se stanje smiri. Teško je vjerovati da bi netko nakon 20 ili 30 godina investiranja samo tako sve ostavio i otišao – kaže nam Vlahović koji uspoređuje i stanje eksklave u vrijeme kad ju je prvi put posjetio i danas:
- Vidi se veliki napredak. Kad sam prvi put došao u Kalinjingrad, a ni sanjao nisam da će mi to postati drugi dom, ostao sam šokiran lošim izgledom zgrada, posebno onih jeftinijih stanova. Na svakom koraku bila su betonska pročelja s komadima kantana, kao poslije atomskog rata. U međuvremenu se grad dinamično promijenio, trenutačno se ovdje otvara čak i 'filijala' Bolšoj teatra – otkriva nam hrvatski biznismen s ruskom adresom djelić svakodnevice u izdvojenom državnom teritoriju Ruske Federacije koji nastanjuje oko 440 tisuća stanovnika.