- Već pet dana ne mogu doći k sebi od visine ponude za cijenu struje koju je Općini poslao HEP. Riječ je o 100 postotnom povećanju struje, ukupno javne rasvjete i druge potrošnje, koja nam je sa 700.000 poskupila na 1,4 milijuna kuna. Požalio se načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić, dodajući kako je ponudu poslao samo HEP.
I Općina Župa dubrovačka lani je plaćala struju 660 tisuća kuna, a ove godine ponuda iznosi 1,480 milijuna kuna. To je na javnoj nabavi bila povoljnija, HEP-ova ponuda Općini. Na javni natječaj javila se još i tvrtka EON. Govori nam to načelnik općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli. Kaže kako je najveći dio toga troška javna rasvjeta:
- Početkom COVID-krize smo na velikom broju dionica cesta kroz Župu, a izvan naselja, gasili svaku drugu lampu javne rasvjete, kako bi uštedili , no s ovim povećanjem cijena to ispada smiješno. Nemamo drugi plan, ne možemo gasiti javnu rasvjetu i vratiti se u prošlo stoljeće nego se nadamo kako je ćemo preko Zajednice općina pokušati preko Vlade RH postići dogovor prema HEP-u da se energija potrošena u noćnim satima obračunava po tarifi koju imaju domaćinstva, a ne poslovni subjekti. Mislim da je to opravdano jer u tim noćnim satima ni privreda ne radi i nema razloga da je tarifa tako skupa, a radi se o javnom interesu, a ne nekoj komercijalnoj djelatnosti – kaže Nardelli. Slaže se s njime i primorski načelnik, jer problem vide u tome da su općine po zakonu svrstane u kategoriju poslovnih korisnika, a općine noću u javnoj rasvjeti troše isključivo 'jalovu' struju, koju proizvođač struje na našem području ionako nema kome po noći drugo plasirati.
– Takva kategorizacija, da smo mi poslovni korisnici koji putem javnog natječaja biramo dobavljača, je potpuno kriva jer mi smo u istom statusu kao privredni korisnik koji će povećanje cijene struje pretočiti u poskupljenje svoga proizvoda. A mi? Što će općine poskupjeti? Javna rasvjeta nije naš proizvod koji mi prodajemo. Doći ćemo u situaciju da gasimo javnu rasvjetu po noći jer je nismo po zakonu obavezni imati upaljenu cijelu noć. Što bi postigli time, građani ne bi imali rasvjetu, HEP ne bi naplatio potrošnju, a HEP ne bi imao gdje s tom strujom noću jer im mi služimo upravo da noću rasteretimo njihov sustav. Sve je pogrešno postavljeno i suludo – govori Knežić. Problem se pokušava riješiti kroz Zajednicu općina, no dodatan je problem što svaka općina ima različite ranije potpisane ugovore pa ne traže nove dobavljače svi ove godine niti u isto vrijeme. Vlada je smatraju, intervenirala kada je riječ o cijeni struje za građanstvo, a javna rasvjeta također je za njih.
Zadužen za te pregovore je načelnik Općine Konavle Božo Lasić, predsjednik Hrvatske zajednice općina. On je još ove zime putem društvenih mreža Konavljanima objavio što će poskupljenje energenata konkretno značiti za jedinice lokalne samouprave, odnosno ponude koje je Općina dobila za troškove potrošnje javne rasvjete.
Za 2021. ponuda za te stavke bila je 961 tisuću kuna, dok je za ovu godinu pristigla ponuda na 2,88 milijuna kuna! S uključenim porezom na dodanu vrijednost to iznos od 1.086 milijuna na 3,26 milijuna kuna! Lasić danas kaže kako je Općina ipak potpisala ugovor s HEP-om, a procijenili su da je ipak bolje potpisati da spirala inflacije ne donese daljnje poskupljenje.
- Uputili smo nekoliko dopisa već po ovom pitanju i još se nadamo da će se ovaj problem nekako riješiti jer kad je u pitanju javna rasvjeta to ne smije biti ista cijena kao u gospodarstvu gdje imate neki finalni proizvod. – govori Lasić. – Država mora naći nekakav modalitet i rješenje jer ovo je neodrživo. Ušli smo u jedan krug koji nije dobar. Javnu rasvjetu koristimo noću i da je svi u općinama i gradovima prestanemo koristiti, da teoretski kažemo da idemo u nekakav 'prosvjed', da idemo ugasiti javnu rasvjetu dok se situacija ne riješi, HEP bi imao silan problem jer mi trošimo struju kad je nitko ne troši. Ne vidim rješenje, a imamo tek neke naznake da će nas netko iz Vlade ipak uskoro saslušati – govori Lasić.
U gospodarskoj ponajprije energetskoj krizi i lokalne samouprave imaju određenu granicu i ne bi građani smjeli osjetiti neko povećanje poreza, davanja ili komunalija, slažu se načelnici.