S hrvatskim ulaskom u eurozonu i Schengen potražnja za komercijalnim nekretninama nikad nije bila veća, a ponuda nikad manja, zbog čega je 2022. godina, prema podacima iz Colliersova Pregleda tržišta komercijalnih nekretnina, završena sa značajnim padom volumena transakcija, u iznosu od 400 milijuna eura, za razliku od 700 milijuna ostvarenih prethodne godine, piše Jutarnji.
Kvalitetnih nekretnina nedostaje u svakom segmentu, a samo na području Donjeg grada trenutno postoji potreba za više od 100.000 četvornih metara kvalitetnog poslovnog prostora. Zbog toga, ali i pod pritiskom inflacije, očekuje se da će se prosječne cijene poslovnog prostora nakon deset godina napokon "odlijepiti" od iznosa od 12 eura po četvornom metru, kao i da u 2023. općenito ne treba očekivati pad cijena nekretnina, nego, eventualno, usporavanje njihova rasta.
Izmjene zakona
Dapače, s obzirom na najave izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima zahvaljujući kojem će mirovinski fondovi u nekretnine moći ulagati znatno više nego do sada, očekuje da će to stvoriti i dodatni pritisak na cijene komercijalnih nekretnina, posebno s obzirom na tendenciju mirovinaca da te kvadrate onda i preplaćuju.
Suprotno najavama, retail tržište u potpunosti se oporavilo nakon pandemije te su u fokus interesa investitora napokon počeli dolaziti tercijarni gradovi, zahvaljujući produljenju sezone, ali i nešto nižim troškovima na takvim lokacijama. Trend su prije svega takozvani retail parkovi, kombinacija ponude koja obuhvaća rješenje za svakodnevne potrebe, od namirnica, preko kućanskih potrepština, do modnog segmenta.
- Ovdje Hrvatska ima veliku priliku jer mnoge tvrtke žele maksimalno skratiti dobavne i logističke lance, pa približavaju svoje operacije, i tu smo zbog ulaska u Schengen trenutno u prednosti - rekla je voditeljica odjela za investicijske transakcije u Colliersu Klara Matić.
Niska vrijednost za novac
Kad su u pitanju stambene nekretnine, za nama je sada već sedmogodišnji ciklus rasta obilježen velikim nerazmjerom između ponude i potražnje te s iznimno niskom vrijednošću za novac kao posljedicom nedostatne ponude na tržištu. Ono što bi u ovom segmentu mogao biti dodatan "potres" jest činjenica da će na tržištu sve više biti tražene nekretnine za smještaj strane radne snage, što je ujedno i vrlo dobra prilika te predstavlja velik potencijal za buduće investitore, no upitno je hoće li i ovaj segment uspjeti probuditi građevinsku aktivnost koja se još nije uspjela oporaviti od krize 2008. godine.
Tržište turističkih nekretnina, konkretnije hotelskih, zabilježilo je u 2022. nekoliko značajnijih projekata više razine kategorije, no na aktivnosti u ovom segmentu izrazito negativno utječe dramatičan rast cijena građevinskih radova, zbog čega se investitorima najviše isplati graditi kombinaciju hotelskih kapaciteta i takozvanih second homeova, koji su kod nas izuzetno nerazvijeni.
Dapače, Hrvatska je, kad je o tome riječ, slabije razvijena i od Albanije i od Crne Gore iako potražnja s ulaskom u Schengen drastično raste. U razvoju su, prema Colliersovim informacijama, trenutno dva second home projekta, dva su, nakon deset godina neaktivnosti, napokon dovršena, a građevinsku dozvolu nedavno je dobio i projekt Lukoran za resort sa 126 jedinica.
U ulaganjima u Hrvatsku prednjače stranci, koji su 2022. realizirali 53 posto transakcija, a njih gotovo tri četvrtine u Zagrebu.