StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetNAKON SJEDNICE|

NA SABORSKOM ČITANJU Porezna reforma - evo što Vlada predlaže

Piše DV
5. studenog 2020. - 14:05
Zagreb, 281020 Ministarstvo rada, pregovori izmedju pregovarackog odbora Vlade i predstavnika sindikata o sklapanju dodataka Kolektivnim ugovorima s predstavnicima javnih i drzavnih sluzbi. Na fotografiji: Ministar Zdravko Maric.
Vlada je sa sjednice danas Saboru uputila četiri zakonska prijedloga iz petog kruga porezne reforme, kojima uz ostalo predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, kao i snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za poduzetnike koji godišnje ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna, donosi HINA.

U prvo saborsko čitanje upućeni su prijedlozi izmjena zakona o porezu na dohodak, porezu na dobit, porezu na dodanu vrijednost (PDV) te o fiskalizaciji u prometu gotovinom.
Premijer Andrej Plenković ističe kako je to nastavak politike  rasterećenja i građana i poduzetnika.
"S ovim novim valom, bit ćemo na više od 10 milijardi kuna rasterećenja hrvatskih građana i gospodarstva", rekao je Plenković u uvodu sjednice.  

Po podacima koje je iznio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ukupni učinak dosadašnja četiri kruga porezne reforme (od 2017. do 2020. godine) veći je od 8,2 milijarde kuna.

Vlada u petom krugu porezne reforme predlaže izmjene Zakona o porezu na dohodak, kojima bi se se od početka iduće godine stope tog poreza smanjile - stopa od 36 posto na 30 posto, a od 24 na 20 posto, a s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana). 

Predloženim se izmjenama definira i porezni tretman nacionalne naknade za starije osobe te se na tu naknadu, koja se uvodi s početkom iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno, neće plaćati porez na dohodak, a ona se ne uzima u obzir ni pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove. 

No, stroži porezni tretman predviđen je za slučajeve kada se utvrdi nesrazmjer dohotka i imovine jer se predviđa povećanje te "kaznene stope", što u Ministarstvu financija objašnjavaju "odvraćajućim djelovanjem". Predloženim se izmjenama pojednostavljuje i prijava dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina te bi, kada se ti ugovori ovjeravaju kod javnog bilježnika, javni bilježnici bili obvezni Poreznoj upravi dostaviti te ovjerene isprave.

Smanjenje stope poreza na dobit za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna kuna, te za umjetnike i sportaše

Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojima se stopa tog poreza za poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje s 12 na 10 posto. Ta će snižena porezna stopa od 10 posto obuhvatiti više od 93 posto obveznika poreza na dobit, podsjeća Marić.

Bankama povoljniji porezni tretman kod otpisa ili reprograma kredita

Predloženo je, naime, da se kao porezno priznati rashod kreditne institucije prizna iznos otpisa potraživanja, od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana čija je vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke. Cilj je poboljšati položaj dužnika, građana i poduzetnika, a što se postiže konačnim otpisom potraživanja, a ne prodajom kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja, tumače iz resora financija. 

Od srpnja 2021. naplata PDV-a i na male pošiljke 

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, u skladu s europskim direktivama o prodaji dobara na daljinu i pri uvozu dobara male vrijednosti, od 1. srpnja 2021. i u Hrvatskoj se ukida oslobođenje od plaćanja PDV-a za uvoz roba male vrijednosti (do 22 eura) iz trećih zemalja. Tako će i hrvatski građani koji kupuju putem interneta iz trećih zemalja od 1. srpnja iduće godine plaćati PDV-a za male pošiljke čija je vrijednost do 22 eura (1.125 kuna).

Od iduće godine pravilnikom će se propisivati blagajnički maksimum

Vlada je Saboru predložila i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, i to na način da više tim zakonom ne propisuje blagajnički maksimum, već bi ministar financija pravilnikom propisao odredbe koje se odnose na iznos blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika. Ta izmjena stupila bi na snagu od početka iduće godine.

Marić je podsjetio da od 1. siječnja iduće godine, nakon dvije godine prilagodbe, počinje i obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kao i obveza iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu. 

Ministar je podsjetio da najavljene promjene u sustavu poreza na dohodak za lokalne jedinice, jer je to njihov prihod, znači manje oko dvije milijarde kuna, ali i da će to središnja država preuzeti na sebe. 

Najavio je, naime, kako će s drugim čitanjem poreznih zakona ići i izmjene zakona o financiranju lokalnih jedinica, kojima će se promijeniti udio u porezu na dohodak tih jedinica - udio gradova i općina bi se povećao sa 60 na 74 posto, županija sa 17 na 20 posto, dok bi udio za decentralizirane funkcije ostao bi 6 posto.
26. studeni 2024 11:47