Nakon iznošenja obrane na Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, dvojica 20-godišnjaka i jedan 49-godišnjak, koji su skinuli hrvatsku zastavu u mjestu Kovačić na brdu Gradina na sjeveru Kninskog polja, pušteni su da se brane sa slobode.
Istražni zatvor za njih se nije ni tražio jer se procijenilo kako nema zakonske osnove. Naime, istražni zatvor je krajnja mjera koja se određuje kako bi se spriječio bijeg osumnjičenih, utjecaj na svjedoke ili ponavljanje kazneno djela, piše Slobodna Dalmacija.
Pogledajte video:
Šibensko tužiteljstvo nije u njihovom postupanju i dosjeima našao elemente ni za jednu osnovu po kojim bi ih se zadržalo. Dvojica od privedenih su, saznajemo, otac i sin, a sva trojica su aktivno iznijeli obrane što je vjerojatno dijelom i utjecalo na odluku da im se omogući obrana sa slobode.
Tako se uglavnom honorira ako osumnjičeni priznaju počinjenje kaznenog djela, što su oni već indirektno i napravili kada su se snimili i objavili video klip na društvenoj mreži. Zastavu su skinuli u petak 26. svibnja na brdu iznad slapa Krčić, a uhitila ih je kninska policija koja je i provela kriminalističko istraživanje nad trojicom muškaraca, koje terete za povredu ugleda Republike Hrvatske.
Utvrdili su kako je 20-godišnjak s čeličnog stupa skidao hrvatsku zastavu dok ga je drugi 20-godišnjak snimao i pritom ga poticao govoreći mu da je skine. Snimljeni materijal su objavili na društvenim mrežama i proslijedili 49-godišnjaku. On ga je potom dijelio drugim osobama putem internetskih komunikacija, naveli su u službenoj informaciji iz PU šibensko-kninske.
Ovakvim su postupanjem grubo omalovažili zastavu Republike Hrvatske, navedeno je u kaznenoj prijavi, a radi se o kaznenom djelu za koje je zapriječena kazna do godine dana zatvora. Kako se radi o hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti, odmah po objavi video snimka na Tik Toku i vijesti u medijima krenula je lavina komentara u Hrvatskoj, ali i u okruženju, pogotovo u Srbiji.
Ispod snimka su bili i brojni komentari koji su kasnije izbrisani: “Ajmo, skidanje, skidanje”, “Sada stavi našu”, “Skidaj”, “Bravo RS”, “Braćo živi i zdravi bili 100 godina”. S druge strane se pisalo: “Ne smetaju im hrvatske pare, a smeta im zastava”, “Muzu pare od države čiju zastavu oskvrnjuju”, “Omiljena im je parola: Srbija do Tokija”...
Osim polariziranih reakcija, od zgražanja do oduševljenja, navode se podaci kako lokacija skidanja zastave nije slučajno izabrana već ima dublje, simbolično, značenje. Srpski glazbenik Mirko Pajčin, zvani Baja mali Knindža, opjevao je slap Krčić u pjesmi “Dinaro, srpska goro”.
Nadimak je, inače, dobio po Knindžama, paravojnoj formaciji tzv.Republike Srpske Krajine, čijem je veličanju posvetio veliki dio svog ranog opusa. Poznat je kao vatreni srpski nacionalist i pristaša Srpske radikalne stranke kojoj je spjevao himnu.
Stihovi pjesme u kojoj spominje slap Krčić u originalu idu: ”Uvek kad dođe jesen, setim se Krčića, setim se vojvode Momčila Đujića. Momčilo iz moga kraja, legendo zavičaja. Uvek kad dođe jesen, srce me zaboli moji su četnici gore na Dinari. Dinaro, srpska goro, dolazim uskoro”.
Zločinac iz Drugog svjetskog rata Momčilo Đujić rođen je u pravoslavnoj srpskoj obitelji u Kovačiću kraj Knina. Od 1935. godine je inicijator, organizator i vođa četničkih udruženja u okolici Knina. U ljeto 1941. godine došao je na čelo četničkog odreda da bi početkom 1942. godine sudjelovao u osnivanju Dinarske četničke divizije s kojom je sudjelovao u nizu akcija protiv partizana.
Pod njegovim su zapovjedništvom četnici počinili mnoge zločine nad hrvatskim stanovništvom. Nakon rata je pobjegao u SAD te tadašnja SFRJ nije uspjela nikada ishoditi njegovo izručenje.
Izručenje četničkog nadvojvode je bezuspješno tražila i Republika Hrvatska u svibnju 1999. godine. Bjegunac Đujić je iz izbjeglištva u SAD-u novčano podupirao paravojne četničke formacije koje su 90-tih ratovale u BiH i Hrvatskoj, te ih ohrabrivao slanjem odlikovanja i proglašenjem vojvodama.
Umro je krajem 1999. godine u Chicagu, a poklonici radikalne velikosrpske ideologije do danas ga uzvisuju.
O događaju smo pisali na ovim poveznicama:
Marko Jelić o nemilom incidentu na kninskom području: ‘To je barbarizam kojim su pogođeni i Srbi‘