Brzi testovi na COVID-19 toliko su tražena roba da ih većina ljekarni drži odmah na pultu. Cijena im je nešto viša od tridesetak kuna, brzi su, jednostavni za upotrebu, no pitanje je u kojoj mjeri oni pomažu, a u kojoj odmažu u zaustavljanju pandemije. Antigenski testovi koje radite kod kuće funkcioniraju na isti način kao i brzi testovi koje napravite u medicinskoj ordinaciji, ali mogu biti manje točni jer se često nepravilno uzimaju uzorci i nisu ni blizu osjetljivi kao PCR test, piše Slobodna Dalmacija.
Brzi testovi vrlo često daju lažnu sigurnost, pa osobe uljuljkane u njihov negativan rezultat ne rade PCR test, a zapravo su možda zaražene.
- Na poslu sam bio u kontaktu sa inficiranom osobom, nakon nekog vremena počeli su me mučiti sinusi, pa glavobolja, pa grlobolja… Temperature nije bilo, no ipak sam se odlučio testirati kućnim testom. Odahnuo sam kad sam vidio da je negativan. Onda je i supruga počela šmrcati, pa i kod nje krenulo kao kod mene, glavobolja, grlobolja, sinusi… I ona se testirala antigenskim testom, i kao i ja odahnula - jer je bio negativan. U petak i kod kćeri isti simptomi. I ona na brzom testu negativna, no tad nas obiteljska liječnica šalje na PCR. U roku od tri sata, nakon što su nam uzeli uzorke, na mail stiže nalaz – svo troje pozitivni i to s Ct vrijednosti koja pokazuju visoku zaraznost – ispričao nam je čitatelj čiji su nam podaci poznati i u čije smo antigene i PCR testove imali uvid.
Svo troje ukućana je cijepljeno s dvije doze i dok su bili uvjereni da nisu zaraženi, normalno su obavljali svoje svakodnevne poslove, išli na fakultet pa čak i na neke pretrage u bolnicu, a kako nije bilo povišene temperature i imaju COVID potvrdu, nije bilo razloga da ih ne puste.
Ako kućni test pokaže da ste pozitivni u to možete biti potpuno sigurni, jer on neće reagirati ako virus ne postoji, no s druge strane ako ste negativni, njegov nalaz nije pouzdan jer nije tako osjetljiv kao PCR.
Na brzom antigenskom testu ne možete vidjeti ni kolika vam je Ct vrijednost, dok na PCR testu na dnu nalaza stoji i taj podatak.
Što je Ct i zašto je važan?
Ct (Cycle Threshold) određuje koliko je velika količina virusa i pokazuje koliko se puta uzorak mora reproducirati u laboratoriju, dok se u njemu ne otkrije genom SARS-CoV-2. Postoje velike razlike među pozitivnim nalazima koje ukazuju na prisutnost virusne RNK u uzorku. Što je viši titar (prisustvo virusa u uzorku), potreban je manji broj ciklusa za detekciju virusa. Istodobno, viši titar virusa u uzorku znači i veću virulenciju, odnosno veću mogućnost širenja virusa. Ako je Ct 25 ili niži, onda je opterećenje virusom jako visoko, odnosno osoba je jako zarazna. Ako je vrijednost između 25 i 30, virusno opterećenje je visoko, a ako je između 30 i 36, virusno opterećenje je umjereno.
Brzi kućni testovi pak traže antigene u sekretu iz nosa odnosno određene proteine u ovojnici virusa. No, ako uzorak sadrži samo malu količinu virusa jer je primjerice zaraženi na početku ili na kraju infekcije, brzi testovi su potpuno nepouzdani. U uputama oboljelim osobama koje su u izolaciji, HZJZ preporuča da se njihovi ukućani brzim testom testiraju tek između petog i sedmog dana nakon bliskog kontakta.
Kod PCR (Polymerase Chain Reaction) testova, polimeraznom lančanom reakcijom traži se genetski materijal virusa SARS CoV-2, i tu su i male količine virusa dovoljne za pozitivan rezultat testa.
Korona virus nema DNK, već RNK, ali postoje enzimi koji RNK prepisuju odnosno pretvaraju u DNK. Polimerazna lančana reakcija je molekularno-biološki proces, koji se koristi za kopiranje dijelova DNK pomoću enzima polimeraze. Očišćeni genetski materijal stavlja se u epruvetu sa raznim enzimima i DNK-komponentama. Epruveta se potom stavlja u „thermocycler", što je banalno rečeno sofisticirana kombinacija štednjaka i frižidera, a uređaj podiže temperaturu u epruveti, onako kako je prethodno programiran.