U svibnju je u naselju Branjinu Vrhu blizu Belog Manastira otvorena Kuća baranjskog kulena. Vrijednost joj je veća od 12,5 milijuna kuna, a nastala je na inicijativu članova Udruge baranjski kulen/kulin, prenosi Slobodna Dalmacija.
Novoizgrađeni prostor opremljen je suvremenom tehnologijom, čime su stvoreni svi preduvjeti za kontroliranu proizvodnju certificiranog baranjskog kulena, koji, bar zasad, uz plavu EU markicu može na tržište plasirati samo nekolicina baranjskih kulenara.
Samo pet proizvođača drži u zakupu tamošnje prostore, a oni su morali imati određene uvjete. Jedan od njih je i onaj o o registraciji i certificiranosti. Jedan od njih je Slobodan Stanković, vlasnik istoimenog belomanastirskog OPG-a, registriranog proizvođača kulena u jedinom baranjskom gradu.
"Iako je otvorena, Kuća još uvijek nije zaživjela u punom smislu riječi. Čekaju se još neke potvrde, ali vjerujem da će sredinom studenog one pristići te da ćemo početkom iduće godine tamo početi proizvodnju", kaže Stanković.
I dok je priča oko Kuće baranjskog kulena već zamalo gotova stvar, pitanje je kako će proizvođači izdržati drastična poskupljenja vezana uz poljoprivrednu, pa tako i stočarsku proizvodnju, odnosno proizvodnju suhomesnatih proizvoda.
"Još prije ovogodišnjeg ljeta rekao sam kako cijena kulena, koja je tada bila, a i sada je, oko 250 kuna po kilogramu, tijekom godine mora biti viša. Evo i zašto. U ono je vrijeme kilogram kukuruza bio kunu, a sada je dvije. Za dvije-tri kune po kilogramu porasla je i cijena soje. Stoga će za nekoliko dana teško biti naći domaće svinje starije od godinu i pol po cijeni od 10 do 12 kuna za kilogram, kao što je bilo do sada. Jeftinije od 15 kuna sigurno neće biti, što će sigurno poskupjeti proizvodnju. Meso uvoznih svinja, teških nešto više od 100 kilograma prilikom klanja, kakvo se prodaje u trgovačkim lancima, pravim proizvođačima kulena ništa ne znači. Od njih se proizvesti može samo kobasica za pečenje", objašnjava Stanković i dodaje kako ne misli da će cijena svinjskog mesa u trgovačkom lancima naglo otići gore, što njemu i njegovim kolegama, proizvođačima kulena, ništa ne znači.
"Realna cijena kilograma kulena je 50 eura. No kod nas nema prostora za takvu cijenu, pa vjerujem da će se ona kretati oko 300 kuna", predviđa.
Kao i svaki "kontinentalni" proizvođač uspoređuje cijenu baranjskog kulena i dalmatinskog pršuta, čija je cijena i viša od 100 eura.
"Proizvodnja kulena složen je proces. Do pravog kulena dolazi se tek nakon 180 dana zriobe, a gdje je tek onaj proces koji vodi od praseta do svinje, koji traje najmanje dvije godine", objašnjava.