Nakon nalaza Državne revizije u Ministarstvu poljoprivrede u kojem su posebno istaknute nepravilnosti oko ugovora o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta i korištenja potpora i poticaja, priopćenjem se oglasilo Ministarstvo poljoprivrede, piše Slobodna Dalmacija.
– Ministarstvo je, uz otklanjanje nalaza i preporuka iz proteklih razdoblja, samo prepoznalo potrebu za dubinskom analizom poslovanja u dijelu vezanom za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. U tu svrhu i u cilju postizanja što kvalitetnijeg raspolaganja poljoprivrednim zemljištem osnovana je radna skupinu za analizu postojećeg stanja i prijedloga daljnjih aktivnosti vezanih uz poljoprivredno i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske.
Za potrebe analize i predlaganja načina kojima se može unaprijediti raspolaganje poljoprivrednim zemljištem ostvarena je suradnja s Državnim inspektoratom i Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a zatraženi su i podaci kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb – ističe se u priopćenju.
Na muljanje s poticajima otišlo gotovo 30 milijuna kuna: sredstva iz proračuna i EU fondova doslovno su isparila. Kako? Ugasiš firmu i ne vratiš ih...
Iz Ministarstva također napominju kako su rezultati dubinske analize prezentirani i dostavljeni revizorima Državnog ureda za reviziju te je od istih odmah i zatraženo da posebnu pozornost posvete ovom dijelu poslovanja Ministarstva poljoprivrede, kako bi svojim znanjem, iskustvom, prijedlozima i preporukama doprinijeli uspostavi kvalitetnog sustava upravljanja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH.
Državna revizija je također istaknula nenamjensko trošenje sredstava iz pretpristupnih fondova EU-a SAPARD i IPARD. Naglašeno je da su neki gospodarski subjekti koji su koristili ta sredstva završili u stečaju te da Ministarstvo nije provelo postupke prisilne naplate.
– Vezano uz nenamjenski utrošak sredstava, važno je naglasiti da se radi o potraživanjima od korisnika komponente V. IPARD i SAPARD programa, kao i potraživanjima za povrat neosnovano isplaćenih ili nenamjenski utrošenih sredstava potpore na temelju rješenja poljoprivredne inspekcije, a koja se odnose na isplate korisnicima iz razdoblja prije 2015. godine.
Zbog nepoštovanja ugovornih obveza i nenamjenskog utroška sredstava u prethodnim godinama, Agencija je donijela odluke o povratu sredstava i pokrenula postupke prisilne naplate, te će provesti ispravak vrijednosti potraživanja u skladu s odredbama pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu.
Kako bi se otklonile nepravilnosti koje se odnose na potraživanja za povrat sredstava iz ranijih godina, osim ispravka vrijednosti potraživanja implementirat će se i nova funkcionalnost u računovodstvenom sustavu Agencije koja će omogućiti jednostavnije praćenje starih dugovanja po dospijeću.
U svrhu ispravka vrijednosti ovakvih potraživanja, kao i otpisa spornih i zastarjelih potraživanja, a s obzirom na to da se radi o milijunskim iznosima koji nisu isplaćeni za vrijeme rada ove Vlade RH, Ministarstvo je osnovalo povjerenstvo za otpis potraživanja i obveza, koje temeljito analizira kompletnu dokumentaciju uz svako pojedinačno potraživanje i obvezu prije nego što uputi prijedlog za otpis ili ispravak vrijednosti potraživanja ministrici, stoji u priopćenju.
Državna revizija je upozorila da su ribari koji nisu prekinuli ribolovne aktivnosti, a dobili su potpore za tu namjenu dužni vratili 3,4 milijuna kuna.
Nastavno na donesene mjere i u provedbi ostalih EU fondova vezano uz povrate duga, donijeta je odluka o odgodi naplate povrata sredstava iz operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014. – 2020. godine na temelju odluke Ministarstva zdravstva o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, iz ožujka 2020. godine. Navedenom odlukom odgođena je naplata na razdoblje od jedne godine, pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.
Aktivno se prate mogućnosti svih povrata od strane korisnika te je na temelju analiza ustanovljeno da se radi upravo o korisnicima koji s obzirom na financijsko stanje ne bi mogli realizirati povrat, čime je odluka o odgodi naplate jedino sredstvo kojim će se povrati realizirati.
Odgoda povrata duga, propisana odlukom, razumno je vrijeme da korisnici osiguraju dostatna sredstva i da se povrat u konačnici ostvari, kao i da se pomogne korisnicima da opstanu u nastaloj situaciji. Sukladno propisima EU-a, sva neopravdano isplaćena sredstva se evidentiraju i moraju biti vraćena do podnošenja konačnih računa EK-u, a to je prvi kvartal 2024. godine, zaključuje Ministarstvo poljoprivrede, piše Slobodna Dalmacija.