Posljednjih dana svjedoci smo uznemirujućih priča o (ne)kvaliteti namirnica koje konzumiramo. Svako malo se uklanjaju iz prometa dječje kašice, sokovi, namazi, meso... Nedavno je s polica povučen cijeli niz sladoleda zbog štetnog sastojka, a kao bomba je odjeknula vijest o tome kako hrvatski uvoznici u drugim zemljama EU kupuju meso peradi pred istekom roka valjanosti i potom ga plasiraju u domaće trgovačke lance.
Sladoled 'pao' zbog rogača
O toksičnosti hrane i kontrolama prehrambenih namirnica razgovarali smo s magistrom nutricionizma, voditeljicom Odjela bolničke prehrane i dijetetike u Općoj bolnici Dubrovnik Marinom Matković:
- Kada je riječ o povlačenju namirnica s tržišta, ne radi se uvijek o „nekvaliteti“ same namirnice, već o sastojku hrane, nekom konzervansu, aditivu, sterilizatoru ili npr. pojačivaču okusa. Ponekad se dogodi i greška prilikom punjenja poput nekih dječjih kašica gdje je umjesto žitne kašice proizvod sadržavao mliječnu kašicu, što se, naravno, povlači s tržišta iako proizvod nije zdravstveno neispravan i siguran za konzumaciju, ali je u neadekvatnoj ambalaži. Djeca koja su npr. alergična na mlijeko i mliječne proizvode su od takvog proizvoda mogla imati određenu alergijsku reakciju. Nedavno smo bili svjedoci povlačenja cijelog niza sladoleda s naših polica, što je dosta uznemirilo javnost, budući da su svakodnevno u konzumaciji svih, a posebno najmlađih jer je to većini omiljena poslastica – ističe Matković i otkriva kako su sladoledi povučeni zbog utvrđenog pesticida etilen- oksida u aditivu koji se koristi u proizvodnji, a nije u skladu s propisima Europske unije.
- Sporni je pesticid povučen u cijeloj Europi jer se našao u aditivu proizvedenom u Indiji. Sporni aditiv E410 je proizveden iz brašna sjemenki rogača tretiranog etilen-oksidom, koji je u Indiji dopušten kao pesticid u proizvodnji hrane. Etilen-oksid je visokoreaktivni plin koji izaziva iritaciju dišnog sustava, nagriza kožu, uzrokuje teško oštećenje očiju, ima štetne učinke na plodnost, uzrokuje pospanost ili vrtoglavicu. Koristi se kao dezificijens, sterilizator, biocid. U EU nije dozvoljen u hrani uopće, a tako ni u RH. Početkom ljeta na raznini cijele EU je dogovoreno, ako se utvrdi njegova prisutnost u hrani, ona trenutačno povlači s tržišta. - objašnjava naša sugovornica.
Perad je kvarljiva roba
Matković je nedavno u Jutarnjem pročitala uznemirujući tekst o uvozu 'sumnjivog' pilećeg mesa iz Poljske:
- Radi se o tome da je Poljska postala veliki proizvođač piletine, budući da njihova zemlja subvencionira proizvođače peradi. „Viškovi“ te peradi koja se ne distribuira po EU dolazi do nas po vrlo niskoj cijeni od oko 13 do 14 kn za kilogram. To je realno vrlo niska cijena, a naša kupovna moć je nažalost niska i većini ljudi diktira prehrambene navike i kvalitetu namirnica koje konzumiramo. Ta niska cijena je upitna jer je logično upitna isplativost takve uvozne robe budući da na kvalitetu utječe i način obrade, uvjeti i standardi u kojima je ta piletina proizvedena, skladištenje, način distribucije, sve ono što bi trebalo biti prema najvišim standardima upravo iz razloga jer se perad lako kvari. Zašto? Zato što se perad potapa u vruću vodu kako bi se lakše perje skinulo s njih i samim time su podložniji za rast bakterija. - otkriva nutricionistica.
- Rok trajanja rasječene piletine je oko tjedan dana a svježih pilića 3 do 4 dana. Iz toga je jasno kako je od velike važnosti distribuirati perad nakon klanja u roku 24 sata do potrošača zbog svježine i kvalitete, što domaći proizvođači i čine, pa su naši proizvodi koji u kratkom roku dođu do potrošača i kvalitetniji i nutritivno bogatiji. No navedeno i utječe na samu cijenu koja je onda dosta veća od ovih uvoznih. Ovdje se radi o skupini lako kvarljivih namirnica, pogotovo pri višim temperaturama i treba biti oprezan pri kupovini. Prvo moramo provjeriti „okom“ proizvod, a onda i pomirisati i na najmanji neugodan miris vratiti proizvod jer nije siguran za konzumaciju – upozorava Matković i ukazuje na važnost pravilnog skladištenja proizvoda nakon kupovine jer je, napominje, opasno za zdravlje potrošača konzumirati namirnice upitne kvalitete i s nedovoljno podataka o načinu i uvjetima proizvodnje, standardima, kao i načinu distribucije i skladištenju.
U turističkoj sezoni često se govori o lošoj hrani koja se 'podvaljuje' turistima. Mljeveno meso, jaja i plodovi mora, ulje koje se više puta koristi u fritezi... Pitamo sugovoricu koliko je rizična konzumacija takvih namirnica.
- Ako je nekome cilj kvaliteta, vjerujem da jako pazi na vrstu namirnice, njezino podrijetlo, način proizvodnje i svježinu. Naravno da je, primjerice, svježina jaja od ključne važnosti za sve objekte koji nude usluge pripreme i konzumacije hrane. Nepravilno skladištena i transportirana jaja, ona kojima je rok trajanja pred istek su upitne kvalitete i sigurnosti za krajnjeg potrošača i mogu biti uzrok određenih trovanja hranom poput salmonele, što vjerujem, nije cilj nikome. Ulje koje se više puta koristi za prženje pri visokim temperaturama je nepoželjno jer se prilikom višekratne upotrebe opuštaju slobodni radikali – kancerogeni spojevi koji se nađu u hrani koju potrošači konzumiraju a štetna je za njihovo zdravlje. Svima bi nam trebao biti cilj koristiti kvalitetne, viskovrijedne i nutritivno bogate namirnice u pripremi hrane. Potrošač će prepoznati kvalitetu i vraćati se takvim objektima, dobrobit za potrošače će biti višestruka.
Najdeblji smo u Europi!
O nadzoru hrane u Hrvatskoj Marina Matković kaže:
- Uvijek može i bolje i više. Ne mislim čak da bi trebalo postrožiti kontrole, nego ih samo pojačati. Ponavljam da nije uvijek sama namirnica problem, nego neki aditiv, konzervans, zgušnjivač... Smatram kako, kao dio EU, imamo najstrože kriterije u svijetu kada je sigurnost hrane u pitanju, međutim potrebno je pojačati kontrolu, prepoznati još više važnost kvalitete namirnica, upoznavati potrošače o važnosti pravilne i kvalitetne prehrane kako bi tema kontrole i kvalitete bila i inače više u fokusu, a ne samo kada je riječ o povlačenju hrane s tržišta – smatra naša sugovornica i savjetuje kako se hraniti tijekom ljetnih mjeseci:
- Ljeti inače jedemo „laganiju“ hranu, dakle imamo veliki izbor voća i povrća, zbog vrućina konzumiramo puno tekućine i nekako tijelo traži laganiju hranu, puno salata, voća, mesa, ribe. Manje konzumiramo variva, pečeno i pohano, tijesta jer smo „sitiji“ nakon njih. Ljeti je važno biti hidriran, piti puno tekućine, jesti namirnice bogate vodom, budući da se više znojimo i više gubimo vode. Voda je vrlo značajna u svim procesima apsorpcije, metabolizma i izlučivanja ili eliminacije svih tvari koje u tijelo unosimo, ljeti pogotovo. Općenito, najviše štete je u neumjerenosti. Nažalost svjedoci smo sve većeg broja pretilih, najdeblji smo u Europi, a neumjerenost je ključni problem – ukazuje Matković i dodaje kako se pravilna prehrana se zasniva na umjerenosti, uravnoteženosti i raznolikosti:
- Dakle, umjerenost u količinama hrane koju konzumiramo, uravnoteženost između glavnih makronutrijenata, proteina, masti i ugljikohidrata, zastupljenosti svakog od njih u prehrani, ne isključivanju ni jedne skupine, što je nažalost čest slučaj. Raznolikost podrazumijeva što više različitih namirnica, na primjer što više vrsta povrća jesti, različitog voća, žitarica itd. Ovo bi bila tri osnovna postulata pravilne prehrane kojih bsmo se trebali pridržavati tijekom cijele godine – zaključuje voditeljica Odjela bolničke prehrane i dijetetike Opće bolnice Dubrovnik.