Jedna od najboljih stvari u 'Mirovinskom vodiču za građane' kojeg je ovih dana objavio Zavod za mirovinsko osiguranje su životni primjeri izračuna mirovine. U ovom slučaju fokus je na 63-godišnjoj Mariji koja je upravo stekla uvjete za odlazak u starosnu mirovinu. Pred njom je velik izbor, hoće li uzeti mirovinu samo iz prvog stupa ili će se odlučiti za kombiniranu mirovinu? Evo detaljnog izračuna kojeg donosi Mirovina.hr, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Mirovinska reforma 2019. godine građanima koji odlaze u mirovinu omogućila dvije opcije prilikom umirovljenja. Poznato je da tijekom radnog vijeka iz bruto plaće izdvajaju ukupno 20 posto mirovinskih doprinosa. Veći dio, 15 posto, odlazi u prvi stup, a preostalih 5 posto u drugi stup. Oba su obvezna.
Odlaskom u mirovinu budući umirovljenik ima izbor – hoće li prilikom umirovljenja sva sredstva iz drugog stupa prebaciti u prvi i otići u mirovinu kao da je cijeli život štedio samo u prvom stupu – ili odabrati kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa. Zavod za mirovinsko osiguranje ovih je dana objavio 'Mirovinski vodič za građane' u kojem je na primjeru jedne osobe objašnjena razlika između dvije spomenute opcije.
Primjer 63-godišnje Marije s plaćom od 7.056 kuna
Marija je upravo napunila 63 godine života i prema važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju ostvarila je pravo za odlazak u starosnu mirovinu. Ima 40 godina staža, a prosječna bruto-plaća joj je iznosila 10.000 kuna. Neto plaća, ono što dobije na račun, u prosjeku joj je iznosila 7.056 kuna, nešto manje od prosječne hrvatske plaće u 2022. godini.
Iz Marijine plaće njen je poslodavac tijekom 40 godina radnog vijeka svakoga mjeseca uplatio 1.500 kuna u prvi i 500 kuna u drugi stup mirovinske štednje.
Ako odabere mirovinu samo iz prvog stupa, to ne znači da gubi novac iz drugog. On se s njenog računa prebacuje u državni proračun, a mirovina joj se određuje kao da je čitavog života odvajala samo u prvi stup.
A ako odabere drugu opciju, odnosno kombiniranu mirovinu, dobivat će dva iznosa mirovine. Prvi je iznos iz državnog proračuna s uvećanjem za 27% za staž ostvaren do 1. siječnja 2002. godine, a za staž nakon toga dobit će dodatak od 20,25%. Drugi iznos mirovine dobivat će iz mirovinskog osiguravajućeg društva kojeg odabere.
Procjena mirovine iz oba stupa, slične su
Marija može zatražiti informativni izračun mirovine u HZMO-u gdje će dobiti dva izračuna. Prvi je izračun pod pretpostavkom da će cjelokupnu štednju iz drugog stupa prenijeti u državni proračun i ostvariti mirovinu samo iz prvog stupa. Budući da ima uvjete za punu starosnu mirovinu (dakle, ne prijevremenu kod koje postoji penalizacija), izračun će joj pokazati 2.925 kuna. Marija u tom trenutku ne mora paničariti zbog malog iznosa jer se čitav iznos mirovine uvećava za dodatak od 27 posto koji joj postaje sastavni dio mirovine. Nakon toga mjesečna mirovina raste joj na 3.715 kuna.
U drugom izračunu dobit će iznos potencijalne kombinirane mirovine iz oba stupa. U tom slučaju mirovina iz I. stupa joj je nešto niža, ali imat će drugi dio mirovine iz drugog stupa. S uplatama u drugi stup počela je tek 1. siječnja 2002. godine (kada je on uveden) pa možemo zaključiti kako je samo pola radnog staža uplaćivala u drugi stup. Iznos mirovine iz drugog stupa nešto je kompleksniji jer prilikom ostvarivanja prava na kombiniranu mirovinu sama bira model isplate od odabranog mirovinskog osiguravajućeg društva.
Mirovina iz prvog stupa, s dodatkom od 27% do 2002. i dodatkom od 20,25 posto od 2002. iznosila bi joj 3.180 kuna. Što se tiče izračuna dijela mirovine iz drugog stupa, morat će se obratiti REGOS-u (Registru osiguranika). No, možemo pretpostaviti kako je je poslodavac od 1. siječnja 2002. svake godine uplaćivao 500 kuna doprinosa u drugi stup. Osim samih uplata, treba računati i na prinose koji iznose 5,5 posto godišnje u prosjeku. Marija u ovom trenutku može povući i 15 posto ušteđevine iz drugog stupa jednokratno, ali na to bi trebala platiti i porez.
Ako to učini, mjesečna akontacija iz drugog stupa bit će joj nešto niža. U HZMO-ovoj brošuri Marija se odlučila na jednokratnu isplatu, a ukupan iznos mirovine iznosio bi joj 3.637 kuna, tri kune više nego što bi joj iznosila mirovina samo iz prvog stupa. Međutim, ako ne uzme 15 posto ušteđevine iz drugog stupa, kombinirana mirovina bila bi joj još isplativija.
Ljudima s manjom plaćom isplati se povratak u prvi stup
Dosadašnja praksa, napominje HZMO, pokazala je kako se osobama s nižim primanjima u pravilu više isplatio odabir mirovine samo iz prvog stupa, dok se kombinirana mirovina više isplati onima s nešto većim, nadprosječnim primanjima.
Ipak, neki se odabiru na kombiniranu mirovinu upravo zbog mogućnosti jednokratne isplate (kako bi zatvorili kredit, preuredili si život za mirovinu i slično) pa nije rijetkost da ljudi zbog te opcije biraju kombiniranu mirovinu.
Treba još dodati da se naš drugi stup nalazi na pola puta do punog sazrijevanja, tek je 20 godina prošlo od njegovog uvođenja pa još ne postoje ljudi koji su čitav radni vijek štedjeli u njemu i ostvarili mirovinu. Konkretnije rezultate o efikasnosti drugog stupa trebali bi biti poznati u naredna dva desetljeća, kada sve više građana koji su većinu radnog staža štedjeli u njemu bude odlazilo u mirovinu, piše Mirovina.hr.