Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis mogao bi postati novi glavni tajnik NATO-a, pišu ruski državni mediji. Sputnik tvrdi, pozivajući se na izvore bliske grčkom premijeru, da je Mitsotakis već dobio i potporu SAD-a i to zahvaljujući tom što je "Grčka promijenila nekad prijateljski odnos prema Moskvi". Grčki premijer je prije nekoliko dana bio u službenom posjetu SAD-u te ga je u Bijeloj kući primio i predsjednik Joe Biden.
Ovu informaciju, naravno, treba uzeti s velikom rezervom budući da dolazi od medija koji su bliski Kremlju, a u samoj Grčkoj o tome zasad nema ni riječi, baš kao ni u NATO-ovoj središnjici u Bruxellesu, piše Jutarnji list.
Sputnik tako spominje i da je Mitsotakis odmah nakon pokretanja ruske invazije na Ukrajinu (što ruski mediji zovu "specijalnom vojnom operacijom", slijedeći stroge upute Kremlja) odlučio zauzeti snažan "antiruski" stav, u skladu sa svojim europskim i američkim saveznicima. Sputnik grčkom premijeru predbacuje i da je to učinio "usprkos bliskim kulturnim i povijesnim vezama Grčke i Rusije".
U tekstu se dalje tvrdi da je Grčka poslala oružje Ukrajini i protjerala 12 ruskih diplomata upravo zato da bi Mitsotakis "dokazao Washingtonu da slijedi atlantsku agendu, čime je snažno narušio bilateralne odnose s Moskvom".
Aktualni glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na toj je poziciji od 2014. godine, a iako mu je mandat trebao isteći u rujnu ove godine, zbog izvanredne situacije - rata u Ukrajini, mandat mu je produžen za još godinu dana, do 9. mjeseca 2023. godine, nakon čega bi trebao preuzeti položaj guvernera norveške središnje banke.
No, prije nego je došlo do rata u Ukrajini, o Stoltenbergovom se nasljedniku u zapadnim medijima naveliko špekuliralo. Mnogi su tada pisali da će na čelo Pakta prvi put u povijesti vjerojatno biti izabrana žena, a ugledni portal Politico je čak sveo izbor na tri kandidatkinje.
U tekstu koji je objavljen u rujnu prošle godine, kada još nije ni počelo gomilanje ruskih trupa uz ukrajinsku granicu (prve su vijesti o tome počele stizati u studenom 2021.), Politico je kao glavne favoritkinje za čelnu poziciju NATO-a istaknuo bivšu litavsku predsjednicu Daliju Grybauskaitė, bivšu estonsku predsjednicu Kersti Kaljulaid te bivšu predsjednicu Hrvatske - Kolindu Grabar-Kitarović.
Politico je tada kao prednost bivše hrvatske predsjednice istaknuo činjenicu da je između 2011. i 2014. godine već radila za NATO i to na dužnosti pomoćnice glavnog tajnika za javnu diplomaciju. Osim što je bila prva žena na toj poziciji, Grabar-Kitarović je tada bila i najviše rangirana žena u NATO-u.
No, dok se Kolindi bogato iskustvo u diplomaciji (prije nego je bila predsjednica Hrvatske, obnašala je i dužnost ministrice vanjskih poslova te je bila hrvatska veleposlanica u SAD-u) navodilo kao veliki plus, kao minus joj je Politico isticao "previše prisan odnos" s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tijekom Svjetskog prvenstva u nogometu koje se 2018. godine održavalo u Rusiji. Na njemu je hrvatska reprezentacija stigla sve do finala s Francuskom, a Grabar-Kitarović je za hrvatske nogometaše navijala na više utakmica.
Grabar-Kitarović su kao jednu od najizglednijih kandidatkinja spominjali i u nizu drugih svjetskih medija, mjesecima nakon što je to učinio Politico, a tek koji tjedan prije informacije o produljenju Stoltenbergova mandata ona je za jedne švedske dnevne novine dala u tom kontekstu i intervju, a oni su je tada predstavili kao gotovo sigurnu buduću glavnu tajnicu, piše Jutarnji list.