Cijene goriva na benzinskim stanicama u Njemačkoj oborile su rekorde stare gotovo deset godina: litra dizela tako sad tamo košta 1.555 eura (11.67 kuna), a benzina 1.667 eura (12. 52 kune) – izvijestio je njemački autoklub ADAC. Cijene energenata u Njemačkoj u stalnom su porastu već mjesecima, što zbog nedovoljne ponude na tržištu, što zbog ekonomskog oporavka koji je potaknuo veću potrošnju. Dolazak zime izazvao je i veliku potrebu za lož-uljem, što je dalo dodatni zamah eksploziji cijene dizela, piše Slobodna Dalmacija.
Premda su gotovo iste kao u Hrvatskoj, nove cijene goriva izazvale u njemačkom društvu užarene političke rasprave o potrebi vladine intervencije. Ministar prometa na odlasku Andreas Scheuer (CSU) suglasan je s primjenom učinkovitih protumjera u slučaju daljnjeg naglog rasta cijena goriva i energije. I u Njemačkoj, naime, dobar dio krajnje cijene na pumpama čine porezi i državne pristojbe: u slučaju litre dizela od 1.55 eura tako 47 centi otpada na porez, 25 centi na PDV, a oko 8 centi kupac plaća i poseban porez na ugljični dioksid. Spremnost tamošnje države na intervenciju aludira da su njemački političari, štiteći standard građana, zapravo spremni plagirati zadnje odluke hrvatske Vlade.
Imaju li, međutim, Nijemci uopće pravo na paniku zbog rasta cijene goriva, iz hrvatske perspektive? Odgovor na ovo pitanje leži u znatno većem prosjeku tamošnjih primanja i kupovne moći, kao i u plastičnom izračunu koliko automobilskih rezervoara mogu napuniti svojom zaradom. Zaposleni u Hrvatskoj sa službenom prosječnom neto plaćom od 833 eura sebi može priuštiti tek 490 litara benzina mjesečno, dok prosječni Nijemac još uvijek može kupiti više od 1600 litara. Nizozemci koji plaćaju najskuplje gorivo u Europi sa svojom prosječnom plaćom od 3330 eura neto mogu kupiti više od 1850 litara benzina. Šveđani, s najskupljim dizelom na svijetu od 1,8 eura po litri, sa svojom prosječnom plaćom mogu kupiti čak 1490 litara dizela, dok Hrvat s prosječnom plaćom sebi ne može priuštiti ni pola od te količine nafte. Naša zemlja je, ne treba posebno ilustrirati, na samome dnu EU-a kad je u pitanju kupovna moć građana.
O tome svjedoče i nedavno objavljeni podaci o prosječnoj plaći koju su stalno zaposleni u raznim branšama lani zarađivali u Njemačkoj. Riječ je o bruto iznosu od gotovo 4000 eura (3994 eura), prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, a u taj iznos pritom ne ulaze posebne isplate zaposlenicima poput bonusa, dodataka za godišnje odmore ili božićnica. Istinabog, valja reći da oko dvije trećine Nijemaca, kao i Hrvata, prima mjesečne plaće ispod statističkog mjesečnog prosjeka. Trećina koja prima puno više novca od ostalih i tamo i ovdje prosječnu vrijednost svih zaposlenih odvlači u mnogima nedohvatljive statističke sfere.
Prema financijskim analizama, liječnici su najplaćeniji zaposlenici u Njemačkoj i u prosjeku primaju bruto plaću od 92.300 eura godišnje. Financijski stručnjaci, kontrolori i porezni savjetnici godišnje zarade oko 76.400 eura i druga su najbolje plaćena grupa,, a na trećem su mjestu pravnici s godišnjim prosječnim prihodom od oko 70.000 eura bruto. Menadžeri industrijskog sektora poput strojarstva, elektrotehnike ili metalne industrije zarađuju i preko 90.000 eura bruto godišnje, a u sektorima farmaceutike, medicinskih tehnologija, revizije i prava godišnja pojedinačna zarada premašuje i 100.000 eura. Kontrolori zračnog prometa u Njemačkoj mogu mjesečno zaraditi između 6.400 i 8.900 eura bruto, a energetičari preko 5000 eura bruto mjesečno.
Prosječna medicinska sestra prima oko 3600 eura, pekar radi za oko 3500 eura mjesečno, konobar za cca 2000, keramičar za 3000, tesar za 3100, blagajnik za 2200… Svako zanimanje nije jednako plaćeno na istoku i zapadu zemlje, a visina neto iznosa koji od ovih cifri primite na ruke ovisi o čak 6 poreznih razreda: bračnom statusu, zaposlenosti ili nezaposlenosti supružnika, broju djece, pa i pripadnosti nekoj crkvi koja vas tamo košta oko 50-ak eura vjerskog poreza mjesečno. Ako netko ima bruto plaću od, primjerice, 3000 eura, neto plaća u prvoj poreznoj klasi bit će mu 1938 eura, u drugoj 1991, trećoj 2226, četvrtoj 1938, petoj 1575, a šestoj 1533 eura: najneisplativiji je život samcima.
Kakogod, prosječna bruto plaća je u Njemačkoj (3994 eura), skoro tri i pol puta veća od prosječne bruto hrvatske plaće u 2020. godini (1200 eura). Omjeri neto iznosa plaća tamo i ovdje sigurno su nešto manji, ali ni blizu nekakvom drastičnom raskoraku u prosječnim troškovima života. Da je tome tako svjedoči, uostalom, i podatak kako je samo lani oko 30 tisuća novih Hrvata odselilo u Njemačku, a sigurno svi ne hrle bezglavo tamo gdje im je lošije ili isto kao doma, piše Slobodna Dalmacija.