StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetVrijeme je neumoljivo

Klimatolozi predviđaju kakvo će nam biti ovo ljeto i upozoravaju: ‘Nažalost, posvuda u Hrvatskoj će biti tornada, brzina razornoga vjetra u vrtlogu može premašiti i 500 km/h!

Piše DV/ Portal SD
30. svibnja 2022. - 15:14

Dobar dio Hrvatske ponovno se našao na udaru grmljavinskog nevremena, obilne kiše, praćene tučom i jakim vjetrom. O klimatskim promjenama za Novu TV je govorio akademik i klimatolog Mirko Orlić.

Kod vertikalnog dizanja vlažnog zraka u olujnom oblaku, zrak se hladi, vlaga se kondenzira, a zračna masa zgušnjava i još diže u vis. Tuča se stvara brzim nakupljanjem molekula vodene pare na sičućne čestice prašine, čađe ili peluda, a na svom putu zrno se u vrtložnim strujama često sudara s drugim ledenim zrnima stvarajući tako još veće zrno leda koje naposljetku postane preteško i pada na tlo.

Zanimljivo - što je zrno tuče manje, ona je pravilnijeg oblika, a što je veće, ima više šiljaka i nepravilnih izbočina pa je time i opasnija pri padu.

image

Pijavice nisu rijetkost nad dubrovačkim akvatorijem

Cropix/Cropix

Dok su na sjeveru zemlje ovih dana zabilježene kuglice leda veličine jabuke, najveća ikad uočena bila je podno Himalaje i bila je veličine nogometne lopte, prenosi Slobodna Dalmacija.

Osvrnuvši se na ekstremne vremenske uvjete i promjenu vremena, akademik i klimatolog Mirko Orlić odgovorio je na pitanje hoće li takve promjene biti sve češće.

"To sve ovisi o nama. Takve ekstremne situacije povezane su s globalnim zatopljenjem. U zadnjih deset godina sve su najtoplije godine. Što će biti u budućnosti, ovisi o tome kako ćemo mi utjecati na to zatopljenje. Ako ljudi smanje utjecaj na emisiju stakleničkih plinova, takvih će pojava biti manje. Ako ne smanje, bit će ih više", rekao je Orlić u Dnevniku Nove TV.

Dodao je kako postoje optimistični i pesimistični scenariji. "Prema optimističnima bili bismo tu negdje gdje smo sada, a prema pesimističnima znatno lošiji", pojasnio je Orlić.

Pojasnio je Orlić i koliko je izgledno da se kod nas pojave ekstremi kao što je tornado. "Nažalost, izgledno je. Bilo ih je i prije. Tornada postoje i ona će se pojavljivati. Ono što je ključno pitanje jest koliko često. Prelimarne analize pokazuju da je globalno zatopljenje utjecalo na povećanu čestinu takvih pojava. Moglo bi ih češće biti i kod nas", rekao je Orllić gostujući u Dnevniku Nove TV.

Što je tornado?

Hrvatska enciklopedija leksikografskog zavoda Miroslav Krleža ovako objašnjava što je tornado: 

image

Razorni nalet tornada

Shutterstock

- Tornado je vrlo intenzivan zračni vrtlog u obliku lijevka ili cijevi ispod oblaka vertikalnoga razvoja (kumulusa ili, češće, kumulonimbusa - veliki, debeli i gusti oblak koji se uzdiže okomito uvis), koji se pruža sve do površine tla. Katkada se pojavljuje i više cijevi istodobno; cijev ne mora uvijek biti vidljiva. Promjer cijevi, nastale kondenzacijom vodene pare, iznosi od nekoliko desetaka do stotinjak metara, a visina cijevi može biti i do 1000 m.

Uzduž osi tornada nastaje nagli i jaki pad tlaka zraka, katkada i do 200 hPa. Brzina razornoga vjetra u vrtlogu najveća je brzina vjetra u prirodi, pa može premašiti i 500 km/h, dovodeći do velikih razaranja i pustošenja te ljudskih žrtava na putanji dugoj katkada i više od stotinu kilometara.

Tornado traje od nekoliko sekunda do jednoga sata, rijetko više, a brzina pomicanja vrtloga ovisi o kretanju matičnoga oblaka i u prosjeku je oko 50 km/h.

Tornado nastaje u uvjetima prodora svježega zraka iz sjevernih predjela na područje vrlo zagrijanoga zraka, na crti njihova dodira, uz jaku grmljavinu, ponajprije u toplije doba godine.

Dva su tipa tornada: prvi se tip rjeđe pojavljuje, i to uz jako razvijene grmljavinske ćelije i tzv. mezociklonu (područje rotirajuće, jake uzlazne struje unutar grmljavinske ćelije); drugi, češći tip nastaje na granici izraženo različitih i vrlo labilnih zračnih masa.

image

Drvo koje je 'zamotao' tornado 21. svibnja u Njemačkoj

 

 

 

Ina Fassbender/Afp

Tornado se najčešće pojavljuje u središnjim dijelovima SAD-a (tzv. aleja tornada u Teksasu, Oklahomi i Kanzasu), no sve češće i u drugim dijelovima svijeta, pa i u Europi i u Hrvatskoj. Tornado je kraj Novske 1892. podignuo željeznički vagon težak više od 13 tona i odbacio ga na udaljenost od 30 m, ranio putnike i izazvao veliku štetu.

Jačina tornada procjenjuje se s pomoću tzv. Fujitine ljestvice na temelju njegova djelovanja na objekte na tlu (6 stupnjeva), ili s pomoću tzv. TORRO-ljestvice, koja se temelji na izmjerenim brzinama vjetra (12 stupnjeva).

Osim izravnim opažanjem očevidaca, otkrivanje područja zahvaćenih tornadom moguće je i radarom, no za sada nema mogućnosti za ciljano djelovanje čovjeka na smanjenje ili otklanjanje nastanka tornada.

Meteorolozi najavljuju još jednu od najtoplijih godina. Posljednjih sedam godina bilo je najtoplije, pa se postavlja pitanje što su ljudi učinili klimi.

16. studeni 2024 21:56