Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. veljače, skupina Kineza na društvenim mrežama izrazila je spremnost da ugosti Ukrajince beskućnike koji možda bježe od rata - ali će prioritet imati "Ukrajinke između 18 i 25 godina". Slični komentari mogu se naći na glavnim platformama društvenih medija u Kini. Neki muški korisnici rekli su da žele "primiti mlade Ukrajinke beskućnice", dok su drugi rekli da "žele dobrodošlicu ukrajinskim ljepoticama u Kinu". Komentari i prorusko raspoloženje na kineskom internetu doveli su kineske građane u teškoj poziciji u Ukrajini.
U videu koji su podijelili kineski portali, Fei Dian, kineski student u Ukrajini, rekao je da su seksističke objave prevedene na ukrajinski i da je netko poprskao vodom kineske državljane na ulici u Kijevu ubrzo nakon što se pročulo za ove komentare. "Rat je okrutan, stoga nemojte ga tretirati kao igru", rekao je drugi kineski student Zhang. "Jedina razlika je u tome što se to nije dogodilo u Kini, stoga nemojte ismijavati ukrajinski narod.", donosi Slobodna Dalmacija.
Kinesko veleposlanstvo u Ukrajini, koje je prvotno poticalo građane da istaknu kineske zastave na svojim automobilima radi zaštite, brzo ih je pozvalo da se ne identificiraju niti nose bilo kakve znakove nacionalnog identiteta. U videoobraćanju objavljenom krajem prošlog mjeseca, Fan Xianrong, kineski veleposlanik u Ukrajini, savjetovao je kineskim građanima da se ne svađaju s lokalnim stanovništvom i odvraćao ih od snimanja na javnim mjestima. Također je pozvao Kineze da pokažu empatiju prema Ukrajincima.
Kineski odvjetnik za ljudska prava Teng Biao rekao je da seksistički komentari odražavaju činjenicu da neki muškarci u Kini još uvijek potvrđuju svoju muškost objektivizirajući žene. "Ove su komentare dali neki 'cyber huligani' čija su se patrijarhalna uvjerenja odrazila kroz mizogine komentare", rekao je za DW.
Yaqiu Wang, viši istraživač o Kini u Human Rights Watchu, rekao je da rasprave o "ukrajinskim ljepoticama" već dugo postoje u Kini, ali da je ruska invazija na Ukrajinu dodatno pogoršala taj fenomen. Kineski mediji su 2016. godine naveliko objavili priču o tome kako se Kinez iz provincije Henan oženio Ukrajinkom dva mjeseca nakon što su se upoznali. A 2019. godine, fraze poput: "Ukrajina je puna lijepih žena koje se ne mogu udati, a očajnički im trebaju slobodni Kinezi da ih spase" također su postale viralne. Mediji u Kini također su objavili članke koji se fokusiraju na to koliko novca kineski muškarci trebaju potrošiti da bi se oženili Ukrajinkama.
Ubrzo nakon što su komentari izazvali reakciju, platforme društvenih medija u Kini počele su brisati uvredljive postove i videozapise. Douyin, kineska verzija TikToka, navodno je izbrisala više od 6000 videa, dok je web stranica za mikroblogovanje Weibo uklonila preko 540 komentara s desetaka različitih računa.
U javnoj izjavi objavljenoj putem službenog WeChat računa 26. veljače, kineska administracija kibernetičkog prostora pozvala je kineske građane da ne objavljuju lažne informacije, kao ni "vulgarni sadržaj" koji se odnosi na dobrodošlicu ukrajinskim ženama da dođu u Kinu, jer takav sadržaj "provocira javno raspoloženje i uzrokuje značajan negativan utjecaj na cyber prostor."
Odvjetnik za ljudska prava Teng rekao je da vlasti u Kini nisu poduzele radnje kako bi se pozabavile komentarima sve dok nisu počele privlačiti pozornost u inozemstvu, rekavši da je to naštetilo međunarodnom imidžu Kine. "Kineska vlada želi sačuvati obraz, a njena prva briga je naravno imidž kineske komunističke partije i vlade. Iako je ovaj incident uglavnom mišljenje nekih korisnika interneta, ako se kineska vlada ne pozabavi njime kako treba, to će također neizravno utjecati na njezin imidž", izjavio je Teng.
Wang iz HRW-a kaže da kineski režim cenzure ne djeluje uvijek brzo kada je u pitanju rješavanje osjetljivih pitanja. "Kineska vlada dodjeljuje posebno osoblje za praćenje računa slavnih, ali čak i kada su proaktivni u cenzuriranju internetskog sadržaja, i dalje bi moglo doći do nekih neočekivanih problema koji im mogu otežati da uvijek odgovaraju na vrijeme", rekao je Wang.
Nakon kontroverze oko online komentara, kineski državni mediji također su počeli naglašavati problem, tvrdeći da neki "protukineski pojedinci i organizacije" pokušavaju "progurati" neprikladan sadržaj. U članku objavljenom 28. veljače, China Daily, engleska publikacija u vlasništvu odjela za publicitet Komunističke partije Kine, priznala je da je mala skupina korisnika dala neprikladne komentare o Ukrajinkama. Međutim, također se tvrdi da su neke "protukineske snage" pokušale rasplamsati neprikladan sadržaj, pozivajući se na dokaze iz istraživanja koje je objavila China Cross-Strait Academy, piše Slobodna Dalmacija.
Stručnjak iz privatnog trusta mozgova Lei Xiying i član odbora Komunističke partije koju podržava Svekineska federacija mladih tvrdi da iza seksističkih komentara o Ukrajinkama stoje dva računa na Twitteru, jedan koji je okarakterizirao kao račun vezan za Tajvan, i američki internetski medij SupChina. "U sklopu 'suradnje protukineskih snaga povezanih s Tajvanom' i javnog mnijenja kineskog kopna ove su 'vulgarnosti protiv Ukrajine' postale negativna tema u trendu", rekao je i osnivač think tanka.
Međutim, Teng smatra da su tvrdnje kako su komentari koje su razglasile protukineske snage jednostavno "glupost". "Kineska komunistička partija smatra da će takvi komentari na internetu utjecati na imidž Kine, pa pokušava prebaciti krivnju na snage za koje tvrde da podržavaju neovisnost Tajvana i Xinjianga", rekao je.