Kadulja je kraljica ljekovitog bilja. Stari narodi su je prije više od 4000 godina koristili za liječenje gotovo svih bolesti i zbog toga je često nazivali svetom biljkom. Stara rimska izreka kaže ‘Zaprijeti li smrt, po kadulju u vrt‘.
Njezino znanstveno ime Salvia officinalis dolazi od latinske riječi salvum, što znači spasiti. Hrvatski naziv kadulja je dobila od glagola ‘kaditi‘ jer se ova biljka u prošlosti koristila za čišćenje domova. Jasno je da je kadulja, koja djeluje kao prirodni antibiotik i ima antibakterijsko djelovanje, biljka koju bi trebalo imati svako domaćinstvo. Barem to u nas u prirodi nije problem jer obilno raste u dubrovačkom kraju.
Listovi kadulje sadrže 1 do 2,5 posto eteričnog ulja, čiji je kemijski sastav uvjetovan zemljopisnim podrijetlom i razvojnim stadijem, a što raste dalje od mora, to ga ima više. Prema istraživanjima, u unutrašnjosti otoka i primorskog krša kadulja je bogatija uljem od one bliže moru.
Ako imate osjetljive desni, grlobolju, kašljete, patite od promuklosti, trebate njegu sluznice usne šupljine te bolnih afti, kadulja je izvrstan odabir za rješavanje ovih problema. Pojedini stručnjaci smatraju i da može pomoći kod menstrualnih bolova i tegoba menopauze, ali i da olakšava probavu. Može se grgljati, ili se od nje učini čaj koji se polagano pije.
Dalmacijabilje, velika uvozno-izvozna tvrtka ljekovitog bilja koja je u Dubrovniku radila do 2002., kad je prodana za kunu, bila je izuzetno uspješna tvrtka koja je jako puno izvozila upravo kadulju. U Ameriku su izvozili na tone kadulje, bez koje Amerikanci ne mogu zamisliti Božić, prisjetila se u siječnju 2022. Jadranka Šimunović u priči za Dubrovački vjesnik, koju u cijelosti možete pročitati OVDJE.
– Oni svoje purice pune sjeckanom kaduljom i ne mogu zamisliti Božić bez te purice na stolu – rekla je tada.
- Uvozili smo samo ono što nismo mogli nabrati na našem području, recimo papar. Bili smo rekorderi u izvoženju kadulje, ali i drugog ljekovitog bilja, najviše lovora. Proizvodili smo i eterična ulja i bili najjači u Europi po ljekovitom bilju jer smo organizirali male zadruge koje su prikupljale bilje i trave po tada cijeloj Jugoslaviji. U našem pogonu imali smo sve vrste trava iz ovog podneblja, a pakovalo se u papirnate vrećice. Ljudima smo uvijek, kad bi došli u Dalmacijabilje pitati za lijek, poklanjali te vrećice. Jako su se puno tražili vrijesak, kadulja, lipa, zova, cvijet i korijen bijelog sljeza, tražila se i Iva trava za koju ima uzrečica: ‘Trava Iva od mrtva pravi živa‘ - prisjetila se prije dvije godine naša sugovornica.