Porast cijena osnovnih namirnica tema je koja posljednjih mjeseci najviše muči Hrvate. Cijene toliko divljaju da ljudi u strahu odlaze u trgovine i u pravilu se snebivaju kad dobiju račun. Rijetki su oni koje ova velika poskupljinja ne tangiraju, jer je neka roba otišla gore i po 80-90 posto u odnosu na prošlu godinu.
Razgovarali smo sa Zagrepčankom koja je napravila usporednu tablicu cijena istih proizvodu u istoj trgovini u prosincu 2021. i u srpnju 2022. godine i iznenadili se kad sve to tako vidimo na jednom mjestu.
Brojke su zaista frapantne, a mi smo zatražili komentar od Vedrane Pribičević, ekonomske analitičarke i više predavačice na uglednoj Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Što se to događa s tim poskupljenjima? Kako je ovo moguće kad znamo da je inflacija 12 posto?!
Dobili smo detaljne odgovore, ujedno i lekciju koju bi trebali naučiti svi potrošači.
- Inflacija se mjeri indeksom potrošačkih cijena koji u sebi sadrži cijene 900 proizvoda na koje potrošači troše svoj mjesečni dohodak - od hrane, pića pa sve do prijevoza, energije, stanovanja ili zdravlja. Svaka od tih kategorija ima svoj ponder, odnosno udio koje to dobro čini u potrošačkoj košarici - uvodno će Pribičević.
Pojasnila nam je i kako rast cijena benzina tako neće imati isti utjecaj na veličinu inflacije kao rast cijena jestivog ulja, prvenstveno zato jer u ukupnoj potrošačkoj košarici jestivo ulje vrijednosno zauzima manji dio nego benzin. Isto tako, veli ona, nema puno smisla ni uspoređivati cijene hrane iz kataloga jednog trgovačkog lanca budući da se indeks potrošačkih cijena konstruira iz podataka 38 000 različitih cijena prikupljenih na unaprijed određenim, nasumično odabranim mjestima.
- Inflacija od 12 posto je statistički podatak koji predstavlja prosjek i koji se koristi u razne svrhe, primjerice vođenje monetarne politike, no on nužno ne odgovara subjektivnom dojmu inflacije koji građani imaju kada odlaze u trgovinu niti je u konačnici namijenjen tome. Iskustva inflacije svakako se razlikuju sa obzirom na to kojem dohodovnom razredu pojedinac pripada jer oni s nižim dohotcima veći dio svojih primanja troše na hranu pa ih inflacija pogađa više od bogatijih - otkriva naša sugovornica.
Napomije i kako je pandemija skrenula pozornost ekonomista na tu činjenicu pa su profesori sa zagrebačkog Ekonomskog instituta izračunali inflaciju za različite dohodovne skupine te aktivno pozivaju na korištenje novih dostupnih podataka poput onih transakcijskih s blagajni supermarketa da se konstruiraju indeksi koji bolje reprezentiraju iskustva inflacije građana.
Mađarsko iskustvo
Pitali smo Vedranu Pribičević i kako to da su cijene u Mađarskoj znatno niže nego u nas. Oni kojima je Mađarska blizu sve češće tamo odlaze u kupovinu.
- Tamo su ograničene cijene niza artikala kad je počela invazija. To je uvedeno skupa s ograničenjima količina artikala koji se mogu kupiti u supermarketu. Međutim, tu nastaje jedan drugi problem, a to je da supermarketi uz rast troškova ne mogu više prodavati proizvode kojima su ograničene cijene uz gubitke. Mnogi supermarketi u Mađarskoj su već počeli smanjivati zalihe ili jednostavno prestali naručivati proizvode kojima su vladinim dekretom zaleđene cijene. Poanta je u tome da bilo kakvo petljanje države u određivanje maksimalnih cijena proizvoda prije ili kasnije dovede do nestašica ili neke ili sve tržišne aktere izbaci sa tržišta - tvrdi Vedrana Pribičević pa podsjeća da smo i mi imali nedavno sličan slučaj s malim benzinskim postajama ušto je slučaj malih pumpi u Hrvatskoj kada je vlada ograničila cijene benzina).
Okej, tako nam je kako nam je. Kako potrošači, naričito oni s najnižim plaćama, uopće mogu preživjeti ovaj novi gospodarski tsunami?
Pribičević kaže da trebaju pojačati svoje napore u pretraživanju tržišta.
- Pratite kataloge i akcije, te svoje kupovine prilagodite tome ako je moguće. Jedan od uzroka inflacije može biti i povećanje marži, odnosno kada prodavači povećaju cijene samo zato jer imaju tržišnu moć i vjeruju da će kupci i dalje kupovati proizvod. Naravno, ako mi kupimo pileća prsa po 100 kuna po kilogramu, time im dajemo doznanja da pristajemo na tu cijenu. Tada se bolje suzdržati od kupovine, prolistati kataloge, te će neprodane zalihe vrlo brzo biti signal prodavaču da snizi cijenu. To je jedino što možemo napraviti kao potrošači, ne kupiti proizvod ako je cijena apsurdna, i potražiti zamjenu - smatra ona.
Napominje i da se sada osjeti i utjecaj turističke sezone na cijene koji ne treba zanemariti. Sreća je, ipak, da još uvijek traju cjenovni ratovi među supermarketima, pogotovo na dijelu spektra koji se smatra diskonterski, pa je moguće naći artikle i po "normalnim" cijenama kada su na akciji. Ostaje nam, podsjeća Vedrana Pribičević, i kupnja preko interneta, posebice u slučaju odjeće i obuće gdje je već postalo standardno da isprobanu robu možete vratiti prodavaču o njihovom trošku.